Vrijeme je za antropocen – novo geološko razdoblje

Ljudi su imali golem utjecaj na planet, često nenamjerno, a ponekad i s destruktivnim posljedicama pa se tragovi djelovanja čovjeka sve više pokazuju u Zemljinom površinskom sloju što, smatra dio znanstvenika, sugerira da živimo u novom geološkom razdoblju, piše Hina.

Ne samo da su ljudi uzrokovali izumiranje mnogih biljnih i životinjskih vrsta koje sada poznajemo samo po fosilima, nego smo i zagadili jezera, rijeke i mora mikroplastičnim česticama.
Geolozi plastiku sada nalaze u sedimentima zajedno s drugim proizvedenim materijalima, uključujući beton i elementarni aluminij. U prirodi se aluminij nikada ne nalazi sam, nego uvijek u vezi s drugim elementima.

Skupina znanstvenika tvrdi da je utjecaj čovjeka na Zemlju toliko velik da postojeće geološko razdoblje zaslužuje svoje ime - antropocen, od grčkog 'antropo' (čovjek) i 'cene' (novo).
U studiji objavljenoj u časopisu Science predstavili su dokaze za svoje tvrdnje.

"Holocen je završen"

Rasprava u znanstvenim krugovima o tome koliko je opravdano proglasiti novo geološko razdoblje usijana je od 2000. godine kada je termin "antropocen" popularizirao nizozemski kemičar i dobitnik Nobelove nagrade Paul Crutzen. On smatra da je postojeće razdoblje, holocen, završeno.

Holocen je počeo prije otprilike 11.700 godina, poslije završetka posljednjeg ledenog doba. Holocen je do 20. stoljeća karakterizirala relativna stabilnost okoliša. Atmosferska koncentracija ugljičnog dioksida i metana u tom je razdoblju bila postojana.

U međunarodnoj skupini stručnjaka koja je napisala rad u Scienceu je i Reinhold Leinfelder, geolog s berlinskog sveučilišta, koji je na sebe preuzeo ulogu da u Njemačkoj predstavi koncept atropocena "običnim" ljudima.

"Iznijeli smo sve kriterije koji pokazuju da se atropocen razlikuje od holocena", rekao je Leinfelder.

Među njima su i pojave proizvedenih materijala u sedimentima, zajedno s umjetnim radioaktivnim izotopima proizašlim iz testiranja nukleranog oružja i česticama nastalim sagorijevanjem fosilnih goriva, zatim ubrzano izumiranje vrsta, povećanje koncentracije plinova s efektom staklenika, topljenje glečera i porast razine mora zbog globalnog zagrijavanja.
Sve to pokazuje da je koncept antropocena utemeljen na činjenicama, kaže geolog Jan Zalasiewicz sa sveučilišta u Leicesteru i predsjednik radne skupine za antropocen pri Međunarodnom povjerenstvu za stratigrafiju (ICS).

"Ono što mi govorimo jest da su promjene toliko velike kao i one na kraju zadnjeg ledenog doba", rekao je još jedan od autora Colin Waters, glavni geolog Britanskog geološkog društva.
Leinfelder ovu studiju smatra dobrom osnovom za odluku o tome hoće li se formalno proglasiti novo razdoblje, što bi se moglo dogoditi ove godine. ICS, dio Međunarodne zajednice geoloških znanosti i tijelo odgovorno za definiranje geoloških vremenskih okvira, sastat će se vjerojatno u kolovozu.

"Atropocen je besmislen"

Ali treba postići dogovor kada je atropocen počeo. Prijedlozi uključuju "rani antropocen" s početkom prije 8.000 godina sa širenjem agrikulture i deforestacije, razmjenom vrsta između Starog i Novog svijeta koje počinje otkrićem Amerike koncem 15. stoljeća, industrijskom revolucijom na prijelazu 18. u 19. stoljeće i onime što autori studije u Scienceu nazivaju "velikim ubrzanjem" u globalnom rastu stanovništva u 20. stoljeću.

Sami autori naglašavaju da je granica holocen-atropocen negdje 1945. s prvim testiranjem i upotrebom nuklearne bombe što je dovelo do ubrzanog razvoja i ispitivanja toga oružja, koje je vrhunac doseglo šezdesetih godina i ostavilo radioaktivne tragove u sedimentima i glacijalnim naslagama.

Geolog Manfred Menning iz Njemačkog istraživačkog geoznanstvenog centra, koji je donedavno bio predsjednik Njemačke stratigrafske komisije, kaže da debate o atropocenu uvijek imaju isti zaključak: "Da je termin apsolutno beskoristan za geološki rad i kao takav za geologiju nepotreban".

Leinfelder se ne slaže. Formalnim priznanjem novog razdoblja, smatra, ljudi bi postali svjesniji svoga utjecaja na planet i pomogli bi tome da antropocen ne uđe u povijest samo kao doba razaranja okoliša, piše Hina.