Visković u Mostaru: Krleža je napravio neka čuda

Iako se za Miroslava Krležu može kazati da je kontroverzan pisac, njegova literarna djela nadrastaju uske granice ideologije i Krleža je, nesporno, veliki pisac, kazao je glavni urednik Leksikografskoga zavoda 'Miroslav Krleža' Velimir Visković, koji je u petak u Mostaru održao predavanje 'Krleža danas'.

Visković je u razgovoru za Fenu kazao kako je Krležino djelo 'uronjeno' u hrvatsku politiku 20. stoljeća, te se zbog toga i danas oko njega lome koplja.

"Politički stavovi svih pisaca vremenom zastarijevaju i treba ih gledati u kontekstu vremena u kojem su nastajali. Što bismo rekli, recimo, o nobelovcu Ivi Andriću? Zar bi zbog toga što je bio 'integralni Jugoslaven' njegovo djelo trebalo prestati biti umjetnički relevantno?", postavlja pitanje Visković.

Po njegovim riječima svakog pisca treba situirati u njegovo vrijeme i promatrati ga u tom kontekstu.

"Imamo mi pravo ne slagati se s njegovim stavovima, ali veliki pisci u svojim djelima ne bave se ideologijom, već životom. Pored toga, svaki književnik bavi se svojim zanatom, izražajnim mogućnostima jezika, a kad je riječ o jeziku, Krleža je napravio neka čuda što se vidi na primjeru 'Balada Petrice Kerempuha', gdje je na temeljima stare kajkavske književnosti stvorio nevjerojatan bogat autorski idiom i mnogi koji su se bavili tim dijelom govore o Kreležinom jezičnom čudu", istaknuo je Visković.

Dodao je kako je dobro što polako jenjavaju tendencije, koje su bile prisutne 90-ih godina prošlog stoljeća, da se Krležu 'istrgne iz korpusa hrvatske književnosti' što bi, kako je kazao, bilo potpuno pogrešno jer je hrvatska književnost nezamisliva bez Miroslava Krleže.

"Krajem prošlog milenija u hrvatskom tisku bile su popularne razne ankete u kojima su se birali najbolji hrvatski romani, drame i slično. U bilo kojem žanru i u svim tim anketama Krleža je imao nekoliko svojih knjiga. Svakako je Krleža najvažniji za hrvatsku dramsku književnost koja se ne može zamisliti bez barem desetak njegovih dramskih tekstova", kazao je Visković.

Krleža je za čitav južnoslavenski prostor živ pisac za kojim postoji interes, čije se drame i danas igraju, a knjige tiskaju", kazao je Visković te dodao kako su njegova djela prevedena na veliki broj svjetskih jezika te Krleža zasigurno ima svoje mjesto u europskoj i svjetskoj književnosti 20. stoljeća.

U okviru predavanja Visković je predstavio i svoje djelo 'Rat za enciklopediju', knjigu memoarsko-polemičkog karakter u kojoj je opisao nastajanje Hrvatske književne enciklopedije, čiji je Visković bio glavni urednik.

"Ponosan sam na taj posao jer to je jedina enciklopedija nacionalne književnosti tog formata u svijetu. U procesu nastajanja imao sam određene sukobe i unutar vlastite nakladničke kuće i izvan nje s nekim poznatim piscima pa sam se odlučio, kada je sav posao završen, napisati svoja sjećanja na to razdoblje i obnoviti i neke polemičke tekstove", kazao je Visković.

Viskovićevo gostovanje u Mostaru organizirao je Klub studenata hrvatskog jezika i književnosti 'Franjo Milićević' s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Velimir Visković, književni kritičar i leksikograf, rođen je 1951. u Drašnicama kraj Makarske. Diplomirao je 1973. jugoslavenske jezike i književnosti te komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1977.

Od 1976. kontinuirano radi u leksikografskom zavodu 'Miroslav Krleža' kao urednik i glavni urednik.

Bio je član uređivačkoga kolegija više leksikografskih edicija, glavni je urednik prve hrvatske enciklopedije personalnog tipa, trosveščane 'Krležijane'. Od 2002. do 2012. bio je glavni urednik četverosveščane 'Hrvatske književne enciklopedije', a sada je glavni urednik 'Biografskog leksikona hrvatskih pisaca'.

Uređivao je više književnih časopisa; od 1985. do 2002. glavni je urednik časopisa 'Republika', 2003. godine nastavlja rad u časopisu pod naslovom 'Književna republika'. Od 2002. paralelno uređuje i časopis 'Sarajevske sveske', koji izlazi u Sarajevu.

Uz leksikografski i književno - historiografski rad, permanentno se bavi književnom, a povremeno i kazališnom kritikom.

Objavio je knjige 'Mlada proza' (1983.), 'Pozicija kritičara' (1988.), 'Pripovjedačko djelo Slavka Kolara' (1996.), 'Umijeće pripovijedanja' (2000.), 'Sukob na ljevici' (2001.), 'Krležološki fragmenti' (2001.), 'U sjeni FAK-a' (2006.), 'Rat za enciklopediju' (2015.,) te antologiju 'Nova hrvatska proza' (1988.).