Uzimanje Lexilliuma na svoju ruku jednako je uzimanju heroina

Iako ne postoje egzaktni podaci, u BiH je povećana potrošnja antidepresiva i lijekova za smirenje. Ono što dodatno zabrinjava jeste to što se ti isti lijekovi uzimaju na svoju ruku, bez prethodne konsultacije s liječnikom, što, prema riječima stručnjaka, ne olakšava tegobe, već osobu mogu dovesti u još teže stanje.

Po zakonu, antidepresivi i lijekovi za smirenje mogu se u ljekarnama dobiti samo na recept. Međutim, važeći propisi ne provode se isto na području cijele BiH. Primjera radi, u Sarajevskoj županiji već odavno je gotovo nemoguće u ljekarnama dobiti lijek za smirenje bez valjanog recepta, ali ih bez ikakvih problema, pređete li samo nekoliko stotina metara, u drugi entitet, možete nabaviti, piše Faktor.

''Kad sam prije 16 godina počela raditi, u Sarajevu je bilo lako kupiti psihofarmake bez recepta. Tada ste bez ikakvih problema mogli dobiti i cefalosporin treće generacije (beta-laktamski antibiotik sličan penicilinu) bez recepta. Sada je ta slika sasvim drugačija. Ono što je problematično jeste potrošnja bez perskripcije.

Lijekovi za smirenje služe da se ukloni neugodan simptom u određenom razdoblju liječenja, dok čekamo da ili psihoteraopija ili drugi lijek, kao što je antidepresiv “proradi”. Uzimanje apaurina i sličnih lijekova iz grupe benzodijazepina (Lexillium, Xanax, Ansilan, Loram itd.) na svoju ruku jednako je uzimanju marihuane, heroina i kokaina. To je nezakonita uporaba psihoaktivnih supstanci'', kategorična je doc. dr. Alma Džubur-Kulenović, direktorica neuropsihijatrijskih disciplina na UKC u Sarajevu.

Na pitanje može li osoba svakodnevnim uzimanjem takvih lijekova postati ovisna, sugovornica odgovara potvrdno.

''Ovisnosti koje sam vidjela su takve da osoba, uz pomoć starih recepata, naprimjer iz 2005. godine, provede pola dana obilazeći ljekarne kako bi pokušala prevariti farmaceuta i doći do dnevne doze. Dakle, to ne radi da bi joj bilo bolje, nego da smanji simptome apstinencije. To isto radi i ovisnik o heroinu. Naravno, takvo što danas je teže postići zahvaljujući provedbi zakonskih odredbi o izdavanju kontroliranih supstanci, odnosno zbog bolje funcionalnosti naše države'', pojašnjava Džubur-Kulenović.

Anksiolitici, benzodiazepini u koje spadaju apaurini, bensedini, normabeli, diazepami, leksaurini, leksilijumi pripadaju istoj grupi lijekova. Ipak, neki su kako je rekla psihijatrica, više adiktivni. Njihovo nekontrolirano uzimanje utječe na kognitivne funkcije (raspoloženje i pamćenje) na taj način što vremenom takve supstance “prže” mozak.

''Kad se uzimaju zakonito, posao liječnika je da to spriječi kroz praćenje pacijenta. U suprotnom, nekome to samo može naštetiti. Posao države je da nezakonito nabavljanje takvih lijekova učini nemogućim. U Velikoj Britaniji je tako restriktivna politika prema benzodiazepinima da se daju na tabletu, a ne na kutiju'', zaključuje doc. dr. Džubur-Kulenović.

Zakonom o djelatnosti ljekarni ("Službene novine Federacije BiH",broj 40/10), za izdavanje lijeka suprotno njegovoj dozvoli o stavljanju u promet, predviđena je novčana kazna u iznosu od 10.000 do 15.000 KM za pravnu osobu, a 500 do 3.000 maraka za odgovornu osobu.

Kazao je to Nijaz Uzunović, glavni federalni sanitarno-zdravstveni inspektor, naglašavajući kako je za istu vrstu prekršaja predviđena novčana kazna od 500 do 1.500 KM za magistra farmacije koji obavlja privatnu praksu kao fizička osoba.

''Nepoštivanje dozvole o stavljanju lijeka u promet, odnosno nepoštivanje režima izdavanja lijeka, federalni farmaceutski inspektori konstatirali su tijekom 20 nadzora u svim županijama u Federaciji BiH. Uočene nepravilnosti su zapisnički konstatirane, a potom su izdati prekršajni nalozi u skladu sa kaznenim odredbama spomenutog zakona. Za učinjeni prekršaj odgovornost snosi magistar farmacije koji je izdao lijek'', kazao je Uzunović, i dodao da zakonom nije predviđena kazna za osobu koja ga je tražila.

U JU “Apoteke Sarajevo” obradili su i uporedili podatke za tri mjeseca - srpanj, kolovoz i rujan ove i prošle godine. Ukupna potrošnja lijekova za smirenje i antidepresiva izgleda ovako:

1. U srpnju, kolovozu i rujnu 2016. izdano je 80.476 kutija lijekova

2. U srpnju, kolovozu i rujnu 2015. izdano je 78.992 kutije lijekova