Prof.dr.sc. Mirjana Milićević, profesorica interdisciplinarnih prirodnih znanosti Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti Sveučilišta u Mostaru, inače je osoba koja prati održivi razvoj prirodnih resursa u Bosni i Hercegovini.

Zamolili smo ju da se osvrne na pedesetu obljetnicu Dana planete Zemlje i povezanost s pandemijom koronavirusa.  
“Obljetnica Dana planete Zemlje stavlja focus na klimatske promjene i njihove posljedice kojih smo itekako svjesni no i dalje malo činimo za ublažavanje negativnih efekata. Može se kazati da priroda vraća udarac pa nas na različite načine upozorava.”
 
Trenutna pošast izazvana ljudskim djelom (korona virusom) ostavila je pozitivan odraz u prirodi. Za ljude pogubna, pandemija koronavirusa okrenula je naš svakodnevni život naglavačke. Događaji u posljednjih nekoliko tjedana uvelike su paralizirali javni život. Svako područje je pogođeno: obitelj, posao, prijatelji, hobiji – svugdje su velika ograničenja. Dok vlade zemalja širom svijeta pozivaju svoje građane da s ciljem sprječavanja širenja zaraze koronavirusom ostanu kod kuće, istodobno usporavanje gospodarskih aktivnosti i smanjenje prometa našem planetu donose val svježeg zraka. Zemlja je prodisala.

Onečišćenje zraka i emisije CO2 ubrzano padaju sa širenjem koronavirusa

Smanjenje industrijske proizvodnje, prometa i gospodarstva općenito odrazilo se pozitivno na prirodne resurse planeta Zemlje. Posljedice prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa, neodgovorno ponašanje ljudi i gospodarstva u cjelini dovelo je do zabrinjavajućeg stanja prirode. Reakcije poput ekstremnih temperatura, suša, poplava, padalina, potresa, izumiranja pojedinih vrsta, mutacija i sl. posljedice su negativnih promjena na koje planeta Zemlja odgovara. Svaka od negativnih aktivnosti narušava savršeni prirodni sklad povezan u cjelokupni planetarni sustav.

Unatoč brojnim sporazumima za smanjenje emisije plinova, održavanje temperature ispod 1,5 stupnjeva u odnosnu na predindustrijski nivo i naporima vlada, svijet se nemilosrdno suočava s posljedicama ljudskog djelovanja. Globalno zagrijavanje je stalna aktualna tema.

Dilema oko reakcije virusa na temperature potaknula je pitanje i probudila svijest o klimatskim promjenama. U protekloj godini imali smo najtoplije ljeto, zime su sve blaze što pogoduje razvoju virusa i bakterija, porast globalnih temperatura, visok postotak otapanja ledenjaka, promjene globalnih morskih struja i cirkulacije zračnih masa.

Problem onečićenog zraka u Sarajevu ili Zenici samo su mali dio globalne mreže onečišćenih regija. Megagradovi poput New Yorka vidno su “prodisali” u periodu pandemije. Rezultati istraživanja pokazuju da su količine ugljikovog monoksida, štetnog plina koji nastaje izgaranjem goriva za motorna vozila, smanjene za gotovo 50 % u odnosu na prošlu godinu. Također, uslijed smanjenja prometa i gospodarstva u cjelini došlo je do pada emisija stakleničkih plinova u kineskoj regiji Bejing, na sjeveru Italije, u Njemačkoj i ostalim manjim središtima u Europi.

Nakon zadnje velike gospodarske krize 2008.-2009. godine, emisije CO2 su se 2010. povećale za 5,8 % (nakon smanjenja od 1,4 % u 2009. godini) kao rezultat poticanja potrošnje i povećanja upotrebe fosilnih goriva. U narednim će mjesecima svjetske vlade imati priliku promijeniti taj ishod.

U posljednje vrijeme povećan je intenzitet pomjeranja tektonskih ploča i potresa. Promet i buka jedan su od bitnih uzročnika pomjeranja tla. Smanjenjem prometa zabilježen je pad vibriranja tla „pomjeranje tla frekvencije od jedan do 20 herca [dublje od zvuka kontrabasa, slično velikim orguljama] znatno niže od kada vlada provodi mjere zaštite".

Seizmolozi u Nepalu zabilježili su pad aktivnosti, radnik u pariškom Institutu fizike Zemlje rekao je da je smanjenje u prijestolnici Francuske „dramatično", a istraživač na Kal Teh Sveučilištu u Sjedinjenim Američkim Državama opisao je pad u Los Angelesu kao „ozbiljno divlji".

Biološka raznolikost našeg planeta temelj je našeg života. Posebno važan dio su netaknuti ekosustavi, tj. interakcija između nekog staništa i životinjskih i biljnih vrsta koje u njemu žive. Ljudi zaboravljaju na negativne posljedice svojih aktivnosti na oceane, šume, životinje.

Koronavirusi su zoonotski virusi, što znači da se prenose sa životinje na čovjeka. Takve bolesti su u porastu. Desetljeća u kojima su se provodile prenamjene zemljišta, krčenje šuma, legalna i ilegalna trgovina divljim životinjama, dovela su do alarmantnog gubitka staništa i vrsta. Takvo uništavanje staništa olakšava širenje patogena.

Čim ljudi prodru u prethodno netaknuta područja, smanjuje se barijera između divljih životinja i ljudi. Upravo te prirodne barijere su nam prijeko potrebne kako bi se životinjske vrste mogle oporaviti, a trenutno izumiranje prijeti čak oko milijun životinjskih i biljnih vrsta. Te prirodne barijere također su potrebne kako bi se smanjio rizik od daljnjeg širenja virusa s divljih životinja na ljude.

Kriza izazvana koronavirusom prekretnica je u korištenju javnih sredstava. Iz toga se jasno vidi da je zdravlje građana apsolutni prioritet. Da bismo to zadržali u budućnosti, moramo  značajno više ulagati u zaštitu klime i tako stvarati otpornost na predstojeće krize. Paketi ekonomskih poticaja gospodarstvu također moraju ojačati grane koje jamče zdravu budućnost te moraju osigurati održiva radna mjesta – na primjer, u području obnovljivih izvora energije ili održivog prometa. To je jedini put koji jamči da nećemo uskoro zagaziti u još snažniju klimatsku krizu.

Mali korak promišljenog življenja dovoljan za održiv opstanak

Priroda nam je pokazala kako male promjene čine velike stvari. Trenutni učinci na okoliš koji su nastali „zahvaljujući“ koronavirusu nisu dugoročni. Stoga moramo promijeniti svoje ponašanje prema prirodi ako želimo održiv i zdrav prostor za život.

Istina da ne možemo prekinuti aktivnosti koje smo do sada koristili, ali ih možemo ublažiti. Jedan od najvećih prioriteta koji se odavno zagovaraju a tek u tragovima koriste je održiva ekonomija. Ovakav vid ekonomije ima jednake učinke ali s naglaskom na uporabu trenutnih i budućih prirodnih resursa na socijalno održiv način.
Male-velike promjene uvode se smanjenjem korištenja motornih prijevoznih sredstava u korist vožnje biciklom ili hodanja. Korištenje javnog prijevoza također smanjuje povećanje štetnih emisija u zrak. 

Smanjenje uporabe fosilnih goriva u korist održive, jeftinije energije sunca, vjetra, vode, biomase i sl. Također smanjenja bacanja hrane, upotrebe plastike u korist zdravi staklene ambalaže i niz drugih održivih i prirodi bliskih aktivnosti koje su generacije ljudi koristili i održivo brinuli za prirodu.

Kriza pandemije korona virusa usmjerava našu pozornost – na vrlo bolan način – na ono najvažnije: zdravlje, dostupnost hrane, podršku zajednice. Sada jasnije vidimo koliko je bitna kohezija društva i odnosi s prijateljima, kolegama i obitelji, dok nametnuta masovna potrošnja pada u drugi plan!

Trenutna situacija jasno pokazuje da pretjerano obilje u nekim dijelovima našeg društva prijeti našem planetu i povećava ekstremnu nejednakost. Moramo se odučiti od kulture bacanja i raditi na tome da se naša potrošnja u budućnosti temelji na solidarnosti, očuvanju resursa i zaštiti klime.

Svaka kriza ima dvije strane, lošu koja dovodi do negativnih posljedica i dobru koja potiče na promjene. Na nama je da izaberemo!