Uspjeh bh. inovatora u Seulu

Već prvom promocijom svoje inovacije mlada Maglajka Armina Mačković ostvarila je najveći uspjeh od svih bh. inovatora, otkako od 1995. sudjeluju na svjetskim smotrama inventivno-tehničkog stvaralaštva - među 639 inovacija iz 39 zemalja dobila je drugu nagradu ('Semi Grand Prize'), objavljeno je na sinoćnjoj svečanosti proglašenja laureata na 15. svjetskoj izložbi inovacija u Seulu.

Radi se o građevinskim blokovima, koji se izrađuju od smjese u kojoj je najviše papirnog otpada.

Njena inovacija sastoji se zapravo od dvije komplementarne, obje u fazi ispitivanja patentabilnosti u Institutu za intelektualno vlasništvo BiH: jedna je novi građevinski materijal, druga novi oblici elemenata. Što se tiče prve, radi se o smjesi sastavljenoj većim dijelom od papirnog otpada, zatim celuloznih vlakana i nešto portland-cementa 450.

Blokovi izgledaju, slikovito rečeno, kao kutije za cipele, sa dvije ili tri rupe na "dnu", a kroz njih se, nakon što se „nasuho“ ozida pet do deset redova zida, usipa malter... Kad se malter razlije u sve elemente i osuši, dobije se čvrst i monolitan zid na kojem nema tragova maltera.

'' Budući da se radi o "robi najšire potrošnje", budući da se blokovi mogu zidati odmah po presanju (nema potrebe za prostorom za sušenje) i, treće, budući da je Armina i presu prijavila za patentiranje, razumljivo je da je za ovu inovaciju vladalo veliko zanimanje, kako poslovnog svijeta tako i znatiželjnika'', priopćeno je iz Asocijacije inovatora BiH.

Zlatnu medalju dobio je Živko Gelić, iz Kotor-Varoši, za tzv. „piramidalne vrtove“. Radi se o koritima, koja se slažu jedno iznad drugog u nagibu, pa kad se spoje na četiri strane ili kružno, dobije se piramida ili stožac. Okićeni raznovrsnim cvijećem ili povrćem mogu ukrašavati kružne tijekove u gradovima i na putnim raskrsnicama, ali mogu se upotrebljavati i u domaćinstvima za uzgajanje kako cvijeća tako i povrća, žbunastog voća i sl.

Srebrenu medalju dobila je porodica Halilović (Ademir, Avdo i Emsad) iz Kladnja za nosač drena, katetera, infuzionih posuda, koji bolesniku omogućava da se samostalno kreće. Nalazeći u njoj "izuzetnu ekološku vrijednost" zbog zbrinjavanja medicinskog otpada, ovoj inovaciji je priznanje dodijelio i dr. filozofije, ekologije i održivoga razvoja Adnan Al-Ramzani Al-Naimi, vlasnik katarske firme Agrogreen.

Ovakvu medalju dobio je i Josip Laštro iz Busovače za uređaj za branje plantažnog bobičastvog voća (jagoda, malina, borovnice, aronija ili „sibirska borovnica“, brusnica itd). Pošto je na izložbi prikazan video snimak rada stroja, žiri je bio jedinstven u dodjeli srebra.

Fikret Alić, vanredni profesor na Mašinskom fakultetu u Tuzli, kako navode iz Asocijacije inovatora BiH, nije uspio izraditi maketu, time ni video, svoje inovacije „samoadaptivni toplotni izvori“, koju nije lako predočiti, osobito kada žiri požuruje, navode iz Asocijacije.

Radi se o toplinskim elemetima koji se samostalno podešavaju prema prostornoj, vremenskoj i temperaturnoj potrebi zagrijavanja predmeta ili prostora. U sve tri primjene izvori emitiraju točno onoliko električne energije koliko „procijene“ da je potrebno za danog potrošača.

Inovacija je ove godine dobila najviša priznanja na svim izložbama na kojima ju je žiri studiozno ocjenjivao.