Ukrajina traži status svjetske baštine za černobilsku zonu

Meki snijeg pada dok posjetitelji opremljeni Geigerovim brojačem tumaraju sablasnim ukrajinskim gradom Pripjatom, koji je ostao zamrznut u vremenu najgore svjetske nuklearne katastrofe 1986.

Više od tri desetljeća nakon što je černobilska katastrofa prisilila tisuće na evakuaciju, posjetitelji dolaze u to područje za koje su vlasti zatražile službeni status UNESCO-a.

''Černobilska zona već jest svjetska znamenitost, ali danas ovo područje nema službeni status'', rekao je prilikom nedavna obilaska vodič Maksim Polivko za AFP.

To bi se moglo promijeniti u sklopu vladine inicijative da se područje uvrsti na UNESCO-ov popis baštine uz znamenitosti poput indijskog Taj Mahala ili Stonehengea u Engleskoj.

Dužnosnici se nadaju da će priznanje UN-ove agencije za kulturu istaknuti značenje mjesta kao turističke atrakcije i zauzvrat ojačati napore na očuvanju starih zgrada u blizini.

Eksplozija u četvrtom reaktoru u nuklearnoj elektrani u travnju 1986. ostavila je teško zagađene pojaseve Ukrajine i susjedne Bjelorusije i uzrokovala stvaranje zabranjene zone otprilike veličine Luksemburga. Ukrajinske vlasti kažu da život za ljude možda neće biti siguran u toj zoni još 24.000 godina. U međuvremenu je postala utočište divljih životinja s losovima i jelenima koji lutaju obližnjim šumama.

Deseci sela i gradova, nekad naseljeni stotinama tisuća ljudi, napušteni su nakon katastrofe, no unatoč opasnosti od zračenja na tom području živi više od stotinu starijih ljudi.

U Pripjatu, gradu duhova kilometrima udaljenom od pogona u Černobilu, sobe u sablasnim stambenim blokovima pune su ostavljenih stvari bivših stanovnika.

Ukrajinski ministar kulture Oleksandar Tkačenko nedavni je priljev turista iz zemlje i inozemstva opisao kao dokaz važnosti Černobila "ne samo za Ukrajince, već i za čitavo čovječanstvo".

Prošle je godine ovo područje posjetio rekordni broj od 124.000 turista, uključujući 100.000 stranaca nakon emitiranja iznimno popularne televizijske serije o Černobilu 2019. godine.

Tkačenko je rekao da bi stjecanje statusa UNESCO-a moglo promovirati zabranjenu zonu  kao "mjesto sjećanja" koje će biti upozorenje da se takva nuklearna katastrofa više ne ponovi.

Vlada bi trebala predložiti određene objekte u zoni kao baštinu prije ožujka, ali konačna odluka mogla bi doći tek 2023. godine, piše Hina.

Nakon eksplozije 1986. godine, ostala tri reaktora u Černobilu nastavila su proizvoditi električnu energiju sve do konačnog zatvaranja 2000. Ukrajina će 15. prosinca obilježiti 20. godišnjicu zatvaranja.

Tkačenko je rekao da je napor da se osigura status UNESCO-a novi prioritet nakon što su 2016. godine završeni radovi na divovskoj zaštitnoj kupoli nad četvrtim reaktorom. S obzirom na to da je to mjesto sada sigurno stotinu godina, rekao je kako se nada da će status svjetske baštine povećati broj posjetitelja na milijun godišnje.