''Ukradeni'' nacionalni spomenik BiH promovira Novi Sad kao prijestolnicu kulture

Na službenim stranicama Interpola odnedavno je proširen popis ukradenih i nestalih umjetničkih djela iz Bosne i Hercegovine.

Uz aktivno zalaganje stručnih suradnika Centra protiv krijumčarenja umjetninama Tuzla, na službenim stranicama Interpola su objavljena ukradena i nestala umjetnička djela iz Međunarodne galerije portreta Tuzla, kao i djela iz privatne kolekcije Damirke i Envera Mulabdića, koja su pronašla svoje mjesto u svjetskoj bazi nestalih umjetnina.

Prethodno je na navedenoj stranici Interpola bila objavljena potraga za samo 14 predmeta, od čega je 13 slika i jedna skulptura. Danas je taj broj veći i iznosi ukupno 27 umjetničkih predmeta - 21 umjetnička slika, tri crteža i tri skulpture.

Jedan od eliminatornih uvjeta za objavljivanje potrage na Interpolovoj bazi podataka je i postojanje fotografske reprodukcije za nestalo djelo. Za neke od navedenih djela ne postoji fotografska reprodukcija, što upravo predstavlja razlog njihovog neobjavljivanja na toj stranici.

Proširena Interpolova potjernica, dakle, sadrži podatke o umjetničkim djelima ukradenim u Bosni i Hercegovini, a koja su bila u posjedu Međunarodne galerije portreta Tuzla i privatne kolekcije Damirke i Envera Mulabdića.

Usprkos tome, na službenoj stranici www.digitalizacija.rs, u okviru projekta kojim se promovira Novi Sad kao grad kandidat za europsku prijestolnicu kulture 2021, nalazi se fotografska reprodukcija djela iz kolekcije Damirke i Envera Mulabdića, trenutno u posjedu kolekcionara Đure Popovića, iako ono nosi status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, a prijava za njezin nestanak je podnesena nadležnim policijskim službama u Bosni i Hercegovini, kao i uredu Interpola u Sarajevu.

Tim povodom Centar je kontaktirao kolekcionar Enver Mulabdić, koji je dostavio i pismo adresirano na članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koje nosi naslov "Haranje po bosanskohercegovačkom identitetu".

Institucije Bosne i Hercegovine u posljednja dva desetljeća nisu pokazala interes za restituciju ukradenih pokretnih kulturnih dobara, a za koje postoje indicije da se nalaze u državama u okruženju. Primjer dobre prakse u ovoj oblasti pokazalo je formiranje povjerenstva za povrat umjetničkih vrijednosti između predstavnika Srbije i Hrvatske, kao i posljednja vijest po kojoj Slovenija od Srbije potražuje 313 umjetničkih djela.

Iz Centra protiv krijumčarenja umjetninama navode da nastavljaju aktivnosti radi podizanja svijesti bosanskohercegovačke javnosti o značaju preventivne zaštite i povrata ukradenih umjetničkih djela, a koja su izuzetno značajna i za kulturni identitet bosanskohercegovačkog društva.

U svim aktivnostima u ovoj oblasti Centar protiv krijumčarenja umjetninama ima podršku francuskog veleposlanstva u BiH, uz čiju suradnju je u proteklom razdoblju realizirao projekt po kojem je za privatne kolekcionare i umjetnine u posjedu javnih ustanova, a radi stvaranja evidencije o umjetninama, objavljena Deskriptivna kartica za umjetnine i Uputstvo za fotografiranje umjetnina i vrijednih predmeta kao preventivna mjera, koji u slučaju njihovog nestanka i krađe olakšava njihovu potragu, priopćeno je iz tog centra.