U pripremi izložba o djelima Svetozara Ćorovića
U Galeriji mostarskog Centra za kulturu 11. listopada bit će otvorena izložba o djelima Svetozara Ćorovića na sceni mostarskog Narodnog pozorišta, u postavci Salke Šarića. Izložba će biti otvorena u 19:30 sati, a prigodnu riječ održat će direktor Narodnog pozorišta Šerif Aljić.
Ćorovićev dramski opus je znatan. Napisao je ukupno 23 dramska djela. Većina njegovih drama su igrane i u vrijeme postanka bile su veoma popularne, naročito Zulumćar sa motivima iz mostarskog - muslimanskog života, kao i drugi njegovi komadi iz narodnog života sa pjevanjem i igranjem.
Književnik Svetozar Ćorović se rodio u trgovačkoj obitelji 29. svibnja 1875. godine u Mostaru.
Poslije osnovne škole završio je mostarsku Trgovačku akademiju. Književni rad je počeo rano, u četrnaestoj godini suradnjom u Golubu (Sombor), Zmajevom Nevenu i Spomenku (Pančevo). Tek mu je 19 godina kada izdaje prvu knjigu, zbirku pjesama Poletarke (1894.) i uređuje kalendar Neretljanin (1894-95.). Zajedno sa Aleksom Šantićem pokreće književni list Zoru 1896., a 1907. godine ulazi u redakciju političkog lista Narod.
Kao član političke grupe oko Naroda, Ćorović je 1910. godine izabran za poslanika Bosanskog sabora. Na samom početku I. svjetskog rata Ćorovića su zatvorili u zatvor. Pošto je obolio od tuberkuloze poslali su ga kao vojnika u Đur. Pušten je kući tek 1917. godine. Ne oporavivši se od teške bolesti, umro je 17. travnja 1919. godine.
U svojim djelima Ćorović nam je ostavio sliku vremena i ljudi iz gradskih i seoskih sredina u Hercegovini, s kraja 19. i početka 20. stoljeća, inspirišući se najsnažnije životom Mostara. Tematika Ćorovićeve proze obuhvaća glavne društvene i moralne pojave toga doba: propadanje muslimanskog feudalnog begovata i, kao njegova djelimična posljedica, seoba muslimana, o nestajanju patrijarhalnog morala, nadiranje novih shvatanja čiji su nositelji austrougarski činovnici, nemilosrdna korupcija i ekonomsko podizanje čaršije.
Mada su mu zamjerili da se u njegovim opsežnim pripovijetkama i romanima vide tragovi brzog rada, ipak je Ćorović u njima ostvario svoj najzreliji umjetnički izraz. Njegovo pripovijedanje osvjetljava brojne zanimljive životne pojave, brojne tipične crte njegove sredine i našeg narodnog mentaliteta, ali i upečatljive crte ljudske naravi.
U godinama svoje najpunije aktivnosti Ćorović je bio jedna od centralnih figura svoga grada i svoje zemlje. Kao prozni pisac on je jedan od najistaknutijih predstavnika mlađe generacije realista.
Ćorovićeve drame su pune patetike, romantične atmosfere i psiholoških proizvoljnosti u razvoju radnje. U Mostaru su diletantska društva rado izvodila Ćorovićeve komade. Tako su Gusle 1897. godine, kao prvi Ćorovićev komad u Mostaru, uprizorile njegovu šaljivu igru u 1 činu Poremećeni plan. Najpopularniji Ćorovićev komad Zulumćar - praizvedbu je doživio u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu (03.09. 1911.) u režiji Dragutina Freudenreicha.
Beogradsku premijeru ovog komada (09.01. 1912.) režirao je u Narodnom kazalištu Ilija Stanojević - a glavnu ulogu Selim - bega ostvario je glumac Dobrica Milutinović sa velikim uspjehom. Mostarsku praizvedbu Zulumćara priredili su diletanti Muslimanskog zanatlijskog društva 'Ittihad' 1920. godine. Sa Ćorovićevim Zulumćarom gostovala su u Mostaru i neka putujuća kazališta tog vremena.
Na repertoaru profesionalnih kazališta, na prostoru bivše Jugoslavije, od praizvedbe 1911. godine do zadnje postavke u tuzlanskom Narodnom pozorištu 1974. godine, Zulumćar je doživio 45 uprizorenja.
Osnivanjem mostarskog Narodnog pozorišta 1949. godine na repertoaru ove kazališne kuće bila su ova Ćorovićeva djela: 'Adembeg – slika u jednom činu s pjevanjem' (1952.) u režiji Svete Milutinovića; 'Zulumćar – drama u tri čina' (1953.) u režiji Svete Milutinovića, a 1969. godine isti komad na sceni ovog teatra režira Boro Grigorović; dramu u tri čina 'Kao vihor' 1977. godine režirao je Branko Pleša. Ćorovićeva izgubljena drama u tri čina 'U mraku' pronađena je 1998. godine i iste godine doživljava praizvedbu u mostarskom Narodnom pozorištu, u režiji Slobodana Stojanovića.
Posebno repertoarsko osvježenje na sceni mostarskog Narodnog pozorišta bile su dramatizacije Ćorovićevih proznih djela. Njegov roman 'Stojan mutikaša' dramatizirao je 1964. godine dr. Abdurahman Nametak, a na scenu, iste godine, postavio redatelj Duško Rodić - scenografiju i kostime za ovaj komad uradio je Zulfikar Zuko Džumhur. Godine 1969. dramatizaciju Ćorovićevih pripovijetki: 'Prije sahrane', 'Na vodi', 'Nov đerdan', 'Jarani i Maruša' uradio je i na scenu postavio redatelj Boro Grigorović, pod nazivom 'Pakao u gradu M'.
Dramaturg Mirko Miloradović za mostarsko Narodno pozorište 1972. godine adaptira Ćorovićeve pripovijetke: 'Prije sahrane', 'Na vodi', 'Nov đerdan', 'Daša', 'Jarani', 'Zapis iz Kiseljaka', 'Priznanje', 'Kako se Mula Mehmed ženio' i 'Maruša'. I ove dramatizirane pripovijetke na scenu je postavio redatelj Boro Grigorović, pod nazivom 'Pakao i raj u gradu M'.
Dramaturg Milosav Marinković 1981. godine adaptira Ćorovićev roman 'Majčina sultanija', a na scenu mostarskog Narodnog pozorišta, iste godine, sa velikim uspjehom postavlja reditelj Miloš Lazin. Godine 1984. redatelj Josip Lešić za ovaj teatar režira vlastitu adaptaciju Ćorovićevih tekstova pod nazivom 'Mostarska trilogija'.
Sa predstavom 'Pakao u gradu M' mostarsko Narodno pozorište sudjelovalo je u službenom programu 11. festivala MES Jugoslavije u Sarajevu (1970.). Sa predstavom 'Kao vihor' na VII susretima kazališta BiH u Jajcu (1977.), osvojili su nagradu za najbolju režiju na Susretima (Branko Pleša), i za najbolje glumačko ostvarenje, glumac Mahmut Mašo Topić, za ulogu Hadži – Hasana, a predstava je osvojila i Nagradu grada domaćina.
Na IV susretima kazališta BiH sa domaćim dramskim stvaralaštvom u Brčkom (1977.), predstava 'Kao vihor' proglašena je najboljom predstavom Susreta, a glumica Hadžija Hadžibajramović nagrađena je za ulogu Olge u istoj predstavi.
Sa predstavom 'Majčina sultanija' požnjeli su brojne nagrade: na XII kazališnim igrama BiH u Jajcu (1982.); nagrađeni su za najbolju predstavu, najbolju režiju (Miloš Lazin), najbolju scenografiju (Miodrag Tabački) i glumica Sunčica Todić za ulogu Milke. Na 23. festivalu MES Jugoslavije u Sarajevu, predstava 'Majčina sultanija' osvojila je tri nagrade. Na 27. jugoslavenskim kazališnim igrama 'Sterijino pozorje' (1982.), sa 'Majčinom sultanijom' sudjeluju u službenoj selekciji. Iste godine sudjeluju i na Internacionalnom kazališnom festivalu "Bitef" u Beogradu, i na Pozorišnoj manifestaciji "Ljubišini dani" u Šapcu (Sunčica Todić nagrađena Nagradom 'Ljubiša Jovanović'). Iste godine dobili su i Nagradu grada Mostara '14. februar' za predstavu 'Majčina sultanija'.
Godine 1983. sa ovom predstavom gostuju po gradovima SR Njemačke, a 1984. godine sa ovom predstavom su u službenom programu Festivala 'Mlad otvoren teatar' u Skoplju – Makedonija.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
-webp-wm.webp)
