Hercegovina je domovina stećaka

U organizaciji Studija povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u četvrtak, 17. listopada održan je simpozij ''Stećci u 21. stoljeću – nove spoznaje i mogućnosti interpretacije'' tijekom kojeg je istaknuto da je ranije bilo preko 100.000 stećaka, ali su neki uništeni te ih trenutno ima oko 70.000 od kojih je najveći dio u Bosni i Hercegovini.

Docentica na Odsjeku za povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, Tatjana Mičević Đurić ističe kako je ponosna što su na ovome simpoziju uspjele doći kolege, ne samo iz BiH, nego iz svih država u kojima se javljaju stećci.

''Imamo ovdje kolege ne samo iz BiH, nego iz Hrvatske, Crne Gore i Srbije, jednako onako kako je zajednički rađena i nominacija za upis stećaka na listu svjetske kulturne baštine'', ističe Mičević Đurić.

Cilj ovoga skupa jeste nastavak zajedničkog rada na istraživanju stećaka, kao i ukazivanju na važnost kulturne baštine.

Recentna literatura o stećcima nudi nove odgovore i tumačenja stećaka te je upravo ovaj simpozij bio prilika da se prezentiraju te nove spoznaje, koje će dominirati u budućim istraživanjima.

''Mostar je odlično mjesto, jer je Hercegovina domovina stećaka, gdje su neke od najvećih i najljepših nekropola'', ističe pročelnik Studija povijesti umjetnosti doc. dr. sc. Damir Zorić. Dodao je također kako bi bilo dobro da se u Mostaru uspostavi jedno središte istraživanja stećaka te da se motiviraju ljudi iz svih zemalja na češća okupljanja i razmjenu iskustava.

Zorić ističe kako nove spoznaje o stećcima nailaze na odobravanja, ali i osporavanja.

''Prvenstveno mislim na neke scene simboličkoga sadržaja koje su prikazane na stećcima, koje se nikako ne mogu tumačiti kao portreti pokojnika ili prikaz neke njihove omiljene aktivnosti. Radi se o simbolima, o sadržaju pretkršćanske vjere, što ne znači da ti sadržaji nisu mogli biti integrirani u kršćanski svjetonazor, ali radi se o nekim scenama dvoboja slavenskoga boga gromovnika Peruna i njegovog protivnika Velesa i njihove borbe oko Mokoši ili Mare. Radi se o mogućnostima da se neki znameniti stećci u Radimlji protumače na drugi način. Ona znamenita figura s uzdignutom desnom rukom, koja odgovara po svemu shemi zviježđa Oriona, koji je u mitologiji antičkih naroda bio izuzetno važan'', kazao je Zorić.

Istaknuo je također kako su ovo stvari o kojima treba razgovarati i koje treba istraživati, te kada budu postojale nove spoznaje o simbolima, njih i objaviti.