Dan vlažih staništa

Hutovo blato: Nismo svjesni kakvu vrijednost imamo

Predstavljen je i novi Zakon o zaštiti prirode HNŽ, kojim će Hutovo blato, nakon što Zakon stupi na snagu, sa gospodarskog društva preći u javnu skupinu.

magazin/flash

Bljesak.info

01.02.2019. u 12:03

Direktor Parka prirode Hutovo Blato Nikola Zovko

U Parku prirode Hutovo blato u Čapljini održan je znanstveno stručni skup pod nazivom ''Hutovo blato je prirodno rješenje'', a sve povodom obilježavanja Svjetskog dana močvara i močvarnih staništa

Ovogodišnje obilježavanje odvija se pod sloganom ''Nismo bespomoćni u borbi protiv klimatskih promjena - zaustavimo isušivanje močvara - močvare su prirodno rješenje''.

Nikola Zovko, direktor Parka prirode 'Hutovo blato, govorio je o presjeku trenutnog stanja u Parku prirode Hutovo blato.

''Znanstveno stručni skup koji se održao u u Hutovu blatu jako je dobra prilika da istaknemo kako ovaj Park prirode izlazi iz onih problema koje je imalo proteklih godina. Kada je riječ o funkcioniranju javnog poduzeća, možemo biti zadovoljni da smo izmirili sve obaveze iz prošle i prethodnih godina. Vrijedi kazati da smo u prostoru napravili dosta stvari kojima se možemo pohvaliti. Naišli smo na razumijevanje Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalnog fonda za okoliš koji su financirali projekte koje su prepoznali kao važne. Na kraju želim poručiti da Hutovo blato zauzima značajno mjesto u cijeloj regiji ne samo u BiH'', rekao je Zovko.

Dodao je i da ''stanovništvo još nije u potpunosti svjesno vrijednosti prirode koje imamo''

''Osim što imamo preko 1.500 različitih biljnih i životinjskih vrsta, možemo se pohvaliti velikom biološkom raznolikošću, sa biljnim i životinjskim svijetom. Svakako među životinjskim svijetom moramo spomenuti ptice zbog čega smo najviše i prepoznatljivi, kao i bogat riblji fond u kojemu se nalazi preko 45 vrsta riba'', zaključio je Zovko.

Na konferenciji su govorili dr. sc. Branko Glamuzina, dr. sc. Višnja Bukvić, dr. sc. Nusret Drešković, dr. sc. Zejnil Trešnjo i Zoran Šeremet.

Također se govorilo o prirodnim potencijalima i valorizaciji prirodnog naslijeđa Parka prirode ''Hutovo blato'' u svrhu njegovog uključivanja u nacionalne i međunarodne strategijske dokumente te o značaju močvara za ublažavanje negativnih posljedica klimatskih promjena.

Predstavljen je i novi Zakon o zaštiti prirode HNŽ, kojim će Hutovo blato, nakon što Zakon stupi na snagu, sa gospodarskog društva preći u javnu skupinu.

Foto: Bljesak.info / Pogled na Hutovo blato

U Hutovom blatu zbog promjene vodnog režima kao posljedice kontinuiranog preusmjeravanja i oduzimanja voda za potrebe drugih korisnika, unošenja invazivnih vrsta i nerješenog financiranja, već od ranije prepoznatljive su velike promjene ekosustava, što ima za posljedicu ugrožavanje njegovih brojnih besplatnih usluga i gubitak biološke raznolikosti.

Gubitak močvara, rijeka i jezera donosi problem globalnog zagrijavanja

Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa WWF upozorava da gubitak i degradacija močvara, rijeka i jezera doprinosi problemu globalnog zagrijavanja.

Sagorijevanje lignita i isušivanje tresetišta čini čak desetinu godišnjih emisija stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, a uništavanje močvarnih područja doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

''Svake godine 2. veljače obilježavamo Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom, čime se nastoji podići svijest o njihovoj značajnoj ulozi za ljude i prirodu. WWF i ove godine kao službeni partner Ramsarske konvencije želi ukazati na važnost očuvanja vlažnih staništa u borbi protiv negativnih utjecaja klimatskih promjena.

Situacija s kojom se danas suočavamo više je nego alarmantna. Vlažna staništa predstavljaju jedan od najproduktivnijih ekoloških sustava jer pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. Iako pokrivaju samo 3% površine kopna, nestaju čak tri puta brže od kišnih šuma. Tijekom velikih padalina vlažna staništa služe kao retencije, u njima se zadržava višak vode što sprječava prirodne i ekonomske katastrofe, dok njihova vegetacija doprinosi boljoj kvaliteti vode i djeluje kao filter koji umanjuje utjecaj različitih izvora onečišćenja.

“Klimatske promjene imaju značajane i negativane socio-ekonomske posljedice, a vlažna staništa igraju ključnu ulogu ublažavanju tih posljedica . Posebno značajan tip prirodnih vlažnih staništa su tresetišta. Ona na globalnoj razini akumuliraju ogromne količine ugljika odnosno posjeduju izuzetan potencijal za ublažavanje suvremenih utjecaja klimatskih promjena. U Bosni i Hercegovini tresetišta su uglavnom vezana za određene zone po dnu krških polja među kojima su najpoznatija Livanjsko (sjeverozapadni dio), Hutovo blato, Glamočko, Kupreško i druga polja u kršu. Također su poznati lokaliteti u zoni močvare Bardača i drugim sličnim područjima uz rijeku Savu “, izjavio je Zoran Mateljak , voditelj slatkovodnog programa u WWF Adria.

Hutovo blato

park prirode

dan vlažnih staništa

POVEZANO

Karaotok kod Čapljine

Snimke iz zraka: Izlila se Krupa u Parku prirode Hutovo blato

Čapljina

Akcijom čišćenja obilježen Dan Parka prirode Hutovo blato

Velika akcija

Čapljinci zajedničkim snagama očistili ulaz u Park prirode Hutovo blato

POVEZANO

Karaotok kod Čapljine