U Hutovu blatu izbrojeno više ptica nego na sedam područja u BiH

Specifičnim sadržajima na čapljinskom području obilježen je Europski dan promatranja ptica. Provedene su i aktivnosti prebrojavanja u koje su bili uključeni Udruga “Čaplja” iz Čapljine, Ornitološka udruga “Naše ptice” iz Sarajeva, uz potporu LD “Galeb” iz Čapljine.

Josip Vekić, koordinator projekta, kaže da su obavili smo prebrojavanje ptica od Počitelja do Doljana, odnosno granice s RH.

''Broj ptica je zadovoljavajući, evidentirali smo 859 jedinki i 29 vrsta. To je na razini proteklih godina, s tim da smo uočili nešto više vrsta. Vjerojatno je to posljedica činjenice da su neke vrste, zbog vremenskih prilika, ranije počele migraciju.

Međutim, nije to glavni val, u idućih dvadesetak dana preko našeg područja očekuje se prelet ždralova i niza drugih vrsta, piše Večernji list. Uočili smo i neke grabljivice kao što su orlovi zmijari koji, također, lete za Afriku. Sve u svemu, broj ptica je zadovoljavajući'', kaže Vekić koji.

Na upit zašto u zbroj ptica iz BiH nije uključeno Hutovo blato, nastavlja da je brojenje u Hutovu blatu obavljeno ranije, a ono je i onako izvan konkurencije što se tiče cijele BiH, pa i ovog dijela Europe.

''Prema podacima Kraljevskoga instituta u Londonu, prebrojeno je 5,8 milijuna ptica u 40 država. Najviše u Švedskoj - 1,6 milijuna, ali ima zemalja poput Njemačke u kojoj je promatranje ptica razvijeno, ali nije dostavila podatke.

U RH je, recimo, evidentirano 48.000 ptica od kojih jednu polovicu čine čvorci, a drugu galebovi, što znači da druge vrste nisu ni brojene, odnosno ornitološke organizacije išle su selektivno, baš kako bi prebrojile te dvije vrste. Konačni broj ptica u Europi relativan je i odnosi se samo na ptice izbrojene 1. i 2. listopada'', kaže Vekić.

Upada u oči da je na lokacijama Sarajevo 1, Sarajevo 2, Vlašić, Duvanjsko polje, Buško blato, Trebinje i Neretva izbrojeno oko 11.477 jedinki, a u Hutovu blatu dan prije više od 13.000 liski.

''Izbrojili smo 13.300 liski, zatim oko 1000 do 1500 različitih vrsta patki, te ostale ptice, pa je u Hutovu blatu tada, a i ovaj put bilo oko 15.000 ptica'', dodaje Vekić.

Nažalost, to ogromno bogatstvo kojim Čapljina raspolaže nije iskorišteno. Na području Hercegovine još nema ciljane turističke ponude promatranja ptica, što je trenutačno u svijetu najbrže rastući oblik turizma. Promatrači ptica su turisti iz bogatih zapadnih zemalja koji bi sigurno “suhim zlatom” platili prizore Svitavskog jezera koje se crni od liski i drugih ptica.

''Apelirao bih na sve, pa i krivolovce, da maksimalno zaštite ptice, usudio bih se reći, najveće bogatstvo Čapljine u ovom trenutku. Nadam se kako će brzo doći dan kada će mnogi od toga imati puno više koristi nego od gurmanskih specijaliteta'', zaključuje Vekić.