Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
4,284.889 stanovnika

U Hrvatskoj tek 75 Hercegovaca, broj Jugoslavena se udvostručio

17.12.2012. u 12:43
text

U Hrvatskoj živi 4,284.889 stanovnika, od čega je 2,066.335 muškaraca i 2,218.554 žene, objavio je Državni zavod za statistiku na svojim stranicama www.dzs.hr.

U odnosu na prethodni popis, 2001., u Hrvatskoj živi 152.571 manje stanovnika. Najbrojnija je skupina od 50 do 54 godine. A prosječna je žena u Hrvatskoj tri i pol godine starija od prosječnoga muškarca.

Zagreb ima 790.017 stanovnika, Split 178.102, Varaždin 175.951, Sisak 172.439, Rijeka 128.624, Osijek 108.048, Pula 57.460, Zadar 75.062, Šibenik 46.332.

Po narodnosti, Hrvata je lani bilo 3.874.321, ili 90,42 posto (2001. ih je bilo 89,63 posto), slijede Srbi, kojih je 186.633 ili 4,36 posto (2001. bilo ih je 201.631, ili 4,54 posto). 4,259.476 stanovnika ima hrvatsko državljanstvo, od toga 84.885 uz hrvatsko ima i drugo državljanstvo, 22.527 ima strano državljanstvo, 2.137 ima nepoznato državljanstvo, a 749 je bez državljanstva.

75 Hercegovaca i 50 Primoraca, Jugoslavena gotovo dvostruko više

Među kuriozitetima valja izdvojiti broj Hercegovaca, kojih u Hrvatskoj ima tek 75. Dalmatincima se izjasnilo 705, Gorancima 428, Zagorcima 139, Međimurcima 135, Slavoncima 133, a Primorcima 50 popisanih. Zabilježen je i veliki porast Istrana, kojih u odnosu na prošli popis stanovništva ima gotovo triput više - 25.491.

U odnosu na 2001. godinu, kada ih je bilo 176, broj Jugoslavena je gotovo udvostručen te ih sada ima 331. Muslimanima se izjasnilo 7.558 građana, dok se Bošnjacima smatra 31.479. Deset godina ranije Bošnjaka je bilo 20.755, a Muslimana 19.677.

Od 4.284.889 stanovnika koliko ih je lani imala Hrvatska, njih 3.697.143, ili 86,28 posto izjasnilo se katolicima, 4,44 posto stanovništva čine pravoslavci, a 3,81 posto ili više od 163 tisuće stanovnika izjasnilo se da nisu vjernici ili su ateisti, dok je agnostika i skeptika 0,76 posto. Na prethodnom popisu, 2001., katolika je bilo 87,97 posto, pravoslavaca 4,42 posto, da nisu vjernici ili su ateisti 2001. se izjašnjavalo 98.376 stanovnika, ili 2,22 posto, a agnostika i skeptika je bilo 1.547, ili 0,03 posto. Treća vjeroispovijest po broju su muslimani, kojih je gotovo 63 tisuće, ili 1,47 posto.

Za 4,096.305 stanovnika hrvatski je materinski jezik, srpski jezik je materinski za 52.879, hrvatskosrpski za 3.059 stanovnika, albanski za 17.069, bosanski 16.856, bugarski 293, crnogorski 876, češki 6.292, mađarski 10.231, makedonski 3.519, njemački 2.986, poljski 639, romski 14.369, rumunjski 955, ruski 1.592, rusinski 1.472, slovački 3.792, slovenski 9.220, talijanski 7.822, turski 342, ukrajinski za 1.008 stanovnika.

Ovaj popis stanovništva, kućanstava i stanova - najveće, najopsežnije i najskuplje statističko istraživanje u zemlji, nužno za državnu upravu te izradu i provedbu raznih društvenih, gospodarskih i socijalnih politika, stajalo nas je 174,900.000 kuna. To je za 33 milijuna kuna više nego što je stajao popis iz 2001.

Od 102 osobe koje su imale sto godina kada su ljude anketirali za popis stanovništva, 21 je muškarac i čak 81 žena, onih koji imaju 101 godinu ima 49, od toga je samo šest muškaraca te 43 žene. 102 godina ima šest muškaraac i 20 žena, 103 godine ima devet žena i tri muškarca, 104 godine ima šest žena i niti jedan muškarac. 105 godina ima jedna ženska osoba, a 106 godina.

Jedna 106-godišnjakinja živi na području Sisačko-moslavačke županije, a druga na području Šibensko kninske županije. Jedina županija u kojoj nema niti jedna osoba s navršenih sto godina je Požeško-slavonska županija.