U BiH se ratuje spomenicima

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjetilo je javnost da je 18. travnja Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina koji organizira Međunarodno vijeće za spomenike i lokalitete (ICOMOS). 

UDIK je tvorac Središnjeg registra spomenika (SRS) koja obuhvaća podatke o spomenicima i spomen-obilježjima posvećenim ratnim stradanjima devedesetih na području bivše Jugoslavije. Unutar te baze podataka nalazi se više od 3.500 spomenika izgrađenih u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. 

Spomenici posvećeni proteklom ratu

Prema popisu SRS-a, u Bosni i Hercegovini je izgrađeno više od 2.100 spomenika koji su posvećeni stradanju civila i branitelja tijekom rata u BiH. 

Veći broj mapiranih spomenika nalazi se na području Federacije BiH (više od 1.400), a također regija u kojoj je popisano najviše spomenika je u Federaciji BiH (Tuzlanski kanton s ukupno 288 spomenika). U Republici Srpskoj najviše spomenika je popisano na području Bijeljinske mezoregije, uključujući i subregiju Zvornik (ukupno 231 spomenik). 

Po popisu SRS-a, u Hrvatskoj je izgrađeno više od 1.200 spomenika koji su posvećeni stradanju civila i branitelja tijekom Domovinskog rata. Najveći broj spomenika se nalazi na području Vukovarsko – srijemske (109) i Sisačko-moslavačke županije (100). 

S druge strane, u Crnoj Gori i Srbiji prisutan je znatno manji broj spomenika i uglavnom su posvećeni stradanjima u NATO bombardiranju i Kosovskom ratu. Tako je u Crnoj Gori popisano 17 spomenika, a u Republici Srbiji ukupno 301 spomenik. Najviše spomenika je popisano na području grada Beograda (52), te Pčinjskog upravnog okruga (30). 

Spomen-obilježja različitih oblika

Na osnovu provedene analize prikupljenog materijala, koordinator UDIK-a Edvin Kanka Dudić kazao je da su izgrađena spomen-obilježja različitih oblika, a neki od njih su spomen-ploče, križevi, česme, biste, spomen-poprsja, crkve, te spomen-kompleksi. 

''U najvećem broju slučajeva radi se o spomen-pločama, velikim i malim, a nalazimo ih na pročeljima zgrada, na kamenim stijenama, pored lokalnih puteva, mostova, na grobljima, u interijerima, položene uz spomenike kao dodatna objašnjenja'', dodao je Dudić. 

Kontroverzni spomenici

UDIK-ovim istraživanjima je utvrđeno da u Bosni i Hercegovini, ali i regiji, postoji veliki broj kontroverznih spomenika, odnosno obilježja koja svojom pojavom ili porukom dovode do netrpeljivosti i sukoba u zajednici. Takvi su spomenici posvećeni stranim braniteljima koji su ratovali tijekom rata protiv Bosne i Hercegovine. Tako je u naselju Livade pokraj Zavidovića izgrađen spomenik posvećen mudžahedinima, dok je u Višegradu izgrađeno spomen-obilježje posvećeno ruskim dobrovoljcima poginulim tijekom rata 
u BiH. 

U Prijedoru se nalazi i spomen-obilježje posvećeno Jovanu Raškovidu. U Trnopolju, gdje se nalazio logor za nesrbe Prijedora, nalazi se spomen-obilježje posvećeno poginulim pripadnicima VRS. 

Rat spomenicima

''Bosna i Hercegovina je zemlja spomenika u kojoj se kroz tri sukobljena narativa rata vodi istovremeno i rat spomenika. Iz tog razloga važno je postaviti pitanje, da li su ti spomenici nužni za najbolju memorijalizaciju rata protiv Bosne i Hercegovine. Iako su većina preživjelih i promatrača suglasni oko toga da spomenici treba da budu podizani na mjestima masovnih zločina, ne postoji zajednički stav o tome šta bi trebalo da bude njihova svrha - naglasio je Dudić. 

UDIK je ove godine objavio publikaciju naziva "Putevima sjećanja, fotografski prikazi memorijalizacije u BiH". Tim koji je radio na odabiru i fotografiranju spomenika prošao je rutom Sarajevo-Brčko preko Kladnja i u povratku preko Gračanice i Doboja. Ruta od oko 400 kilometara obuhvatila je više gradova i općina, a kao rezultat dobiven je materijal pretočen u katalog fotografija spomenika koji na najbolji način prikazuje primjere suočavanja s prošlošću u Bosni i Hercegovini, priopćeno je iz UDIK-a.