'Tuđi' krov nad glavom: Najviše je podstanara kod roditelja

S roditeljima živi 464 čitatelja portala Bljesak.info od njih 1.400 koliko ih je sudjelovalo u anketi o stambenom statusu. Njih 682 ima svoj vlastiti dom, od toga stan posjeduje njih 361, a vlastitu kuću ima 321 čitatelj. U podstanarstvu je, iako bi se i život s roditeljima u neku ruku mogao smatrati podstanarstvom, 254 čitatelja.

Broj onih koji žive s roditeljima samo je pokazatelj kako u našoj državi mladi, kojima je lutrija pronaći (ozbiljan) posao, nemaju mogućnosti za normalan život. Dok se Zapad diči samostalnošću svoje mladeži, koja od doma odlazi nakon punoljetstva, kod nas je nažalost premalo prilika da se mladi odvoje od roditeljskog gnijezda.

Službeni podaci govore kako onima koji nemaju krov nad glavom treba deset godina da bi ga stekli, pa bi se izdvajanjem cijele mjesečne plaće u tom razdoblju mogao kupiti stan po cijeni od 100.000 KM.

No, situacija ''na terenu'' je malo drugačija budući da je jako malo onih koji mogu ''sastaviti'' deset godina rada ''u komadu'', a kamoli računati na isto toliko godina redovitih primanja.

Također, i cijene stanova, unatoč lošoj kupovnoj moći građana, još uvijek ne spadaju na prihvatljive razine, a cijene stanarina, posebno u gradovima poput Mostara u koji se slijeva veliki broj studenata, diktira potražnja. Tako se još uvijek za iznajmljivanje stana plaćaju brojke koje nemaju veze s pravom vrijednosti onoga što se izdaje. I na tome polju, kao i na mnogo drugih u BiH, vlada pravilo: ''Ima tko hoće''.

Stoga, pokazatelj da većina još uvijek nema vlastiti krov nad glavom i da veliki broj njih još uvijek dijeli životni prostor s roditeljima, poražavajući je za socijalnu sliku društva, a mladima još jedan motiv da prijeđu među one koji sve snažnije razmišlja o odlasku ili one koji se, bez prilike za borbu, prepuštaju među sive brojke. Pitanje je samo kojih će na kraju biti više.

No, nekakva utjeha može nam biti činjenica da ni u ovom polju ne zaostajemo za svijetom. Tako službeni podaci Eurostata govore kako u Grčkoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Malti više od 50 posto mladih u dobi od 24 do 34 godine živi s roditeljima.

Isti podaci govore i da je u tzv. mama hotelima i popriličan broj mladih iz drugih zemalja Europske unije, naročito u istočnom i južnom dijelu. Tako je na maminoj kuhinji više od 40 posto mladih Talijana, Poljaka, Portugalaca, Mađara, Slovenaca, a mediji su ih prozvali bumerang generacijom.

Najbrže roditeljsko gnijezdno napuste mladi u Švedskoj, Danskoj i Finskoj.