Tsunami prijeti Jadranu

Kada bi se u Jadranskome moru na dubini od deset kilometara dogodio potres jačine 7,5 stupnjeva po Richteru, u krugu od stotinu kilometara oko epicentra popratio bi ga tsunami valova visokih deset metara, tvrdi prof. dr. sc. Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

- Jadransko je područje, kao i ono cijelog Sredozemlja, tektonski aktivno pa se mogu dogoditi jaki potresi. Maksimalne magnitude od oko 7,5 stupnjeva po Richteru mogu se očekivati u južnom Jadranu, a potres bi bio popraćen tsunamijem lokalnog značenja. Tsunamiji su u Jadranu rijetki; tijekom posljednjih pet stoljeća zabilježeno ih je 20-ak. Kad će biti sljedeći, ne može se predvidjeti - objašnjava Orlić.

Profesorova tvrdnja razočarat će zagovornike teorije zavjere, koji su razorni potres i tsunami u Japanu proglasili dirigiranim s pomoću napredne američke tehnologije.
Oni su se događali i u dalekoj prošlosti dok su svjetskim morima plovili jedrenjaci, a poštu nosili golubovi pismonoše.

No u posljednjih 50-ak godina mnogo je ljudskih pogrešaka pohranjeno u plavim dubinama, a pitanje je kad će izroniti i kojom razornom snagom naplatiti dug.

- Kad je riječ o odnosu između Jadrana i ostatka Sredozemlja, izgledno je da će razmjena vodenih masa između Jadrana i istočnog Sredozemlja oslabjeti te da će ljetne površinske temperature više porasti u Jadranu nego u istočnom Sredozemlju - objašnjava Orlić.

No teško je predvidjeti hoće li se neki od kadrova iz proročki apokaliptičnog ekološkog scenarija, u kojem stradavaju gradovi na obalama oceana i mora, dogoditi i na hrvatskoj obali.

- Očekuje se da će globalno morska razina do kraja 21. stoljeća porasti i do metra zbog ekspanzije mora prouzročene zagrijavanjem i zbog otapanja ledenog pokrova. To će uzrokovati i porast srednje morske razine u Sredozemlju i Jadranu, ali moglo bi biti malo manje od globalnog, zbog smanjivanja količine oborina i povećavanja isparavanja nad Sredozemljem. Porast srednje morske razine može ugroziti niske dijelove obale, kao što je delta Neretve - kaže Orlić tvrdeći da se intenzivnije poplave mogu očekivati u posebnim situacijama, kakve su u Jadranu vezane uz prolazak ciklona i nastup juga.

- Zbog klimatskih promjena bit će manje epizoda juga, ali bit će intenzivnije i dugotrajnije. Može se očekivati da će poplave priobalnih gradova zbog povremenog podizanja morske razine, kakve i sada ugrožavaju Veneciju, Trst, Pulu ili Rijeku, biti rjeđe, ali i da će zahvaćati veću površinu te biti dugotrajnije - tvrdi Orlić.

No ne treba čekati kraj 21. stoljeća jer smo već žrtve vlastitog nemara i pohlepe za profitom. Zgražamo se nad degeneriranim životinjama, sve više je djece s malformacijama, ali ima ih i na ribama i ostalom morskom svijetu. Slika ribe s degenerativnim promjenama u ustima, ružičasti pingvin koji je posivio zbog prevelikih količina pesticida koji su dospjeli u more, kornjača s oklopom u obliku broja osam…

Opširnije na stranicama Lider Press