Trećina svjetske populacije mogla bi se patiti na ekstremnoj vrućini

Ako svijet ne suzbije emisije staklenika, do 3,5 milijarde ljudi moglo bi već za 50 godina živjeti u uvjetima iznimne vrućine, objavili su nizozemski znanstvenici.

Dotad će otprilike trećina svjetske populacije, ako ne emigrira, živjeti u područjima s prosječnom godišnjom temperaturom višom od 29 stupnjeva Celzijevih, tvrde stručnjaci s nizozemskog sveučilišta Wageningen.

Život u takvim uvjetima izašao bi iz okvira klimatske niše u kojoj ljudi žive zadnjih 6000 godina, kazao je Marten Scheffer, glavni autor studije objavljene u ponedjeljak u časopisu Proceedings of the US National Academy of Sciences (PNAS).

Trenutačno dvadesetak milijuna ljudi živi na mjestima na kojima prosječna godišnja temperatura prelazi 29 stupnjeva. Ta područja obuhvaćaju manje od jedan posto Zemljine površine i uglavnom se radi o dijelovima uz Saharu.

Sa svakim stupnjem više u prosječnoj globalnoj temperaturi, oko milijardu ljudi zateći će se u područjima prevrućim za život bez tehnologije za rashlađivanje. No radi se o uglavnom o siromašnim ljudima koji to ne mogu priuštiti.

"Koronavirus promijenio je svijet na način koji je do prije koji mjesec bio teško zamisliv, a naše istraživanje pokazuje da bi klimatske promjene mogle učiniti nešto slično", kazao je Scheffer.

Klimatske promjene neće biti tako brze kao virusne, no za razliku od ove pandemije za njih neće biti rješenja ni olakšica u bliskoj budućnosti, dodaje.

Scheffer i njegovi kolege istraživanje temelje na analizi ranijih podataka i postojećih trendova zagrijavanja koje su usporedili s klimatskim uvjetima u pojedinim regijama.

Tako su saznali i koja je čovječanstvu kroz povijest bila 'najdraža' temperatura. Ta klimatska niša, kako je Scheffer naziva, odnosi se na prosječnu godišnju temperaturu od 11 do 15 stupnjeva.

Ljudi mogu živjeti, i to i čine, i na toplijim i na hladnijim mjestima, no što se odmiču dalje od te temperaturne granice, život im je teži.