Traži se srce Sulejmana Veličanstvenog

Mitski turski junak Sulejman Veličanstveni osim za svoje zemljake važan je lik i u mađarskom Sigetu, koji živi u ritmu arheoloških istraživanja na mjestu gdje je prije 450 godina umro osmanski vojskovođa i pita se hoće li znanstvenici uspjeti potvrditi istinitost legende da je u tom gradu grob koji skriva sultanovo srce.

Nedavna arheološka otkrića u Sigetu ispunila su očekivanja znanstvenika. Oni vjeruju da su iskopali grob najslavnijeg osmanskog sultana, koji je umro u dobi nešto višoj od 70 godina, samo nekoliko sati prije konačnog napada na branitelje Sigeta pod vodstvom Nikole Šubića Zrinskog 7. rujna 1566., piše Hina

Legenda kažeda je tijelo Sulejmana Veličanstvenog, koji je umro prirodnom smrću u carskom šatoru, prevezeno u Istanbul kako bi tamo bilo pokopano u džamiji Sulejmaniji koju je sam dao podići za života.

Kako je put od Sigeta, ili mađarski Szigetvara, do Carigrada bio dug, sultanovo srce i unutarnji organi navodno su pokopani na mjestu gdje je umro, na sigetskom bojnom polju.

Godine 2012. Turci su počeli financirati istraživanja, a ekipa mađarskog povjesničara Norberta Papa krenula je tragovima Sulejmana kombinirajući najsofisticiraniju tehnološku opremu i povijesne tekstove. Od 2014. mađarska vlada sufinancira iskopanja.

Prije Božića 2014. Pap se našao pred zapanjujućim rezultatima nove geofizičke studije koja je pokazala da pod zemljom postoje građevine koje su se poklapale sa znakovljem na srednjovjekovnim kartama, a bile su okrenute prema Meki.

Iskopine su pokazale tragove derviške tekije, džamije, kovanice, ostatke odjeće, grnčarije, stakla i metala. Pokazale su i ostatke grobnice s nekoliko prostorija.

Za Papa, priroda tih pronalazaka ne ostavlja mjesta sumnji: "Možemo reći sa sigurnošću da smo pronašli Sulejmanov grob" oko kojega je bio izgrađen mali gradić, nazvan Turbek.

To uvjerenje, kaže Pap, dijeli i nekoliko njegovih turskih kolega.

Potraga međutim nije završena: istraživači se nadaju da će otkriti i palisade Turbeka, ostatke vojnih baraka i na kraju lijes u kojem je pokopano sultanovo srce.

Vlasti u Szigetvaru nadaju se da će im ta pustolovina donijeti turiste, a s njima i profit. Gradonačelnik Peter Vass kaže da je već pronađeno mjesto u blizini utvrde na kojem bi potencijalni ulagači mogli izgraditi hotel.

"Oavj grad umire, mladi odlaze u Njemačku ili London, ali Sulejman bi mogao donijeti radna mjesta, novac, turizam", kaže Pap.

"Mnogi Turci su bogati i imaju sredstava za putovanja, pa zašto ne i u Szigetvar", rekao je turski veleposlanik u Budimpešti Sakir Fakili.

U očekivanju vala turista, zasad se u Szigetvaru, gradiću s 10.000 stanovnika, očekuje pet žena navodnih nasljednica osmanskih princeza koje su spremne dati uzorak DNK kako bi se on usporedio s ostacima u grobu.

U srijedu, taj mađarski gradić očekuje i dvoje državnika - mađarskog predsjednika Janosa Adera i hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović koji će uz turske predstavnike obilježiti 450 godina Sigetske bitke.

Turci su pod Sigetom izgubili 20 tisuća vojnika i to ih je koštalo uspješnog pohoda na Beč.

Nikola Šubić Zrinski i njegovi vojnici junački su branili grad mjesec dana, ali kad su shvatili da Turke više ne mogu zadržati, umjesto predaje odlučili su se za proboj iz grada 8. rujna 1566., iako su znali da im to donosi sigurnu smrt, piše Hina.