Tradicionalno: Kod muškarca novac, žena vodi brigu o domaćinstvu

Muškarci imaju dominantnu moć u upravljanju novcem u okviru obitelji u Republici Srpskoj, dok većina obaveza vezanih za održavanje domaćinstva i brigu o članovima obitelji predstavlja gotovo u potpunosti odgovornost žena.

Ovo je pokazalo istraživanje o temi ''Stavovi građana i građanki Republike Srpske o spolnoj ravnopravnosti'', prvo takvo istraživanje u regiji, koje je organizirao Gender centar - Centar Vlade Republike Srpske za jednakost i ravnopravnost spolova.

Na današnjoj promociji ove publikacije direktorica Gender centra Spomenka Krunić pojasnila je da je istraživanje provedeno na reprezentativnom uzorku stanovništva Republike Srpske s ciljem da se jasnije sagledaju percepcije građana i građanki o rodnim ulogama, ali i politikama spolne ravnopavnosti koje se provode u aktualnom razdoblju, u skladu sa naporima Gender centra Vlade Republike Srpske usmjerenim na unapređenje spolne ravnopravnosti u svim oblastima života i rada.

Dobiveni odgovori pokazuju da patrijarhalizam, koji predstavlja takvu vrijednosnu orijentaciju koja iskazuje suglasnost sa stavovima o razlikama u ulogama koje obavljaju žene i muškarci, a koja sadrže uvjerenje da su muškarcima primjerenije uloge u sferi javnog života, dok su ženama primjerenije uloge u sferi privatnog života, i dalje znatno više rasprostranjen.

Taj postotak je među muškarcima i veći nego među ženama (75,4 posto nasuprot 51,3 posto).

Očekivano, patrijahalna orijentacija je mnogi više prisutnija među starijima nego među mladima (stariji od 65 godina - 79,3 posto, vs. mladi 15-30 godina - 53,2 posto), kao i među nisko obrazovanima više nego među visoko obrazovanima (78,4 posto vs. 43,8 posto) i među religioznima nego među onima koji nisu religiozni (63,8 posto vs. 48,8 posto), ali i među siromašnima više nego među dobrostojećima (74,4 posto vs. 60,0 posto).

Patrijarhalnost u BiH je, zaključuje se po podacima iz istraživanja, na istoj razini kao prije osam godina, a jedino je naša zemlja manje patrijarhalna od Crne Gore.

''Iskorjenjivanje nasilja nad ženama se vidi kao prvi prioritet na koji treba usmjeriti snage u sprovođenju politika spolne ravnorpavnosti, iza koga slijede razlike u prihodima, medijska prezentacija i iskorjenjivanje predrasuda'', istaknula je Krunić.

Većina ispitanika smatra da treba kažnjavati tvrtke u slučaju nejednakih zarada žena i muškaraca, kao i medije za uvredljivo predstavljanje žena, dok su u oblasti obrazovanja skloniji mjerama podizanja svijesti i edukacije.

Za većinu anketiranih, država predstavlja glavnog aktera koji treba doprinijeti unapređenju spolne ravnopravnosti.

Ipak, stav Gender centra je da je neophodno osnaživati rad institucija koje imaju obavezu i nadležnost da prate, rješavaju i sankcioniraju različite oblike spolno zasnovane diskriminacije kroz opće i specifične obuke osoblja datih institucija, unapređenje resursa tih institucija i povećanje transparentnosti njihovog rada.

Također, treba raditi na boljoj informiranosti građana i građanki o različitim formama spolne diskriminacije, kako bi stekli bolje sposobnosti prepoznavanja tih formi u svakodnevnom životu.