Najmoćnije oružje

Tko sve smije posjedovati nuklearno oružje?

Postoji puno toga što se treba znati kada je riječ o nuklearnom naoružanju.

01.03.2022. u 10:45

Nuklearno oružje se smatra najrazornijim naoružanjem na svijetu, a eksplozije su toliko jake da samo jedna nuklearna bomba može uništiti čitav grad.

Kako nastaju nuklearne bombe?

Nuklearne rakete su mnogo jače od običnih, nenuklearnih bombi.

Dosta se govorilo o državama koje nemaju dozvolu za posjedovanje ili razvijanje nuklearnog arsenala poput Irana ili Sjeverne Koreje. Međutim, na neke države zabrana se ne odnosi.

Postoji puno toga što se treba znati kada je riječ o nuklearnom naoružanju, a prvenstveno što treba znati jeste da su u pitanju ekstremno moćne bombe.

Bombe crpe energiju iz cijepanja atoma ili sjedinjavanja malih čestica unutar atoma. Zbog toga se nuklearna bomba nekada zove atomska bomba.

Tijekom povijesti korištene dva puta

Amerika je bacila atomsku bombu na japanski grad Hirošima 6. kolovoza 1945. godine. Nuklearne bombe oslobađaju ogromnu količinu radijacije, koja može izazvati ozbiljne poremećaje i bolesti, tako da njihov efekt traje mnogo duže od same eksplozije.

Tijekom povijesti su korištene samo dva puta 1945. godine protiv Japana u Drugom svjetskom ratu, što je izazvalo ogromno razaranje i gubitak velikog broja života.

Radijacija od bombe bačene na Hirošimu trajala je nekoliko mjeseci i usmrtila više od 80.000 ljudi, a od bombe bačene na Nagasaki stradalo je više od 70.000 ljudi.

Od tada atomske bombe nisu korištene nijednom.

Je li državama dozvoljena proizvodnja?

Devet zemalja zasad posjeduje nuklearno naoružanje: SAD, Velika Britanija, Rusija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Izrael i Sjeverna Koreja. U teoriji, skoro svatko tko posjeduje odgovarajuću tehnologiju, znanje i postrojenja može posjedovati nuklearno naoružanje.

Ali je li državama dozvoljena proizvodnja? To je sasvim druga priča.

Razlog za to je nešto što se zove Sporazum o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT). Cilj ovog sporazuma bio je da se spriječi širenje nuklearnog naoružanja i promovira razoružavanje.

Moraju smanjiti količinu

Od 1970. godine 191 država se pridružila ovom sporazumu. Sporazum su potpisale i Amerika, Rusija, Velika Britanija i Kina. Ove zemlje se nazivaju nuklearnim silama i njima je dozvoljeno posjedovanje nuklearnog naoružanja zato što su proizvodile i testirale nuklearne bombe prije nego što je sporazum stupio na snagu 1967. godine.

Iako ove zemlje posjeduju nuklearno oružje, na osnovu sporazuma moraju smanjiti njihovu količinu i ne smiju ga zauvijek čuvati.

Izrael, Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja

Izrael (koji nikada nije potvrdio niti demantirao postojanje nuklearnih raketa), Indija i Pakistan nikada nisu pristupili NTP, a Sjeverna Koreja se povukla 2003. godine.

Iran je započeo nuklearni program tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća i oduvijek inzistirao da je njegov program nuklearne energije miroljubiv. Ali postoje sumnje da je korišten kao paravan za razvijanje nuklearnog naoružanja, što je potaklo Savjet sigurnosti Ujedinjenih naroda, SAD i Europsku uniju da 2010. godine uvedu sankcije Iranu.

Smanjuju se zalihe

Količina nuklearnog oružja je zapravo spala sa 70.000, koliko je iznosio 1986. godine, na 14.000. Amerika, Britanija i Rusija smanjuju zalihe, ali vjeruje se da Kina, Pakistan, Indija i Sjeverna Koreja nastavljaju s proizvodnjom, navodi Federacija američkih znanstvenika.

U srpnju 2017. godine djelovalo je kao da je svijet bio korak bliže nuklearnom razoružavanju kada je više od 100 zemalja podržalo sporazum UN da se u potpunosti zabrani. Međutim, zemlje koje posjeduju nuklearno oružje poput Amerike, Britanije, Francuske i Rusije su bojkotirale sporazum, pišu Nezavisne.