Svi su učenici s posebnim potrebama, treba ih uključiti u obrazovaje prema njihovim potrebama

Na konferenciji o ulozi lokalnih zajednica u provedbi i održivosti indeksa inkluzivnosti u školama i vrtićima Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) održanoj u četvrtak u Mostaru predstavljeni su rezultati provedbe ove strategije u obrazovnim ustanovama HNŽ-a.

Kako je rečeno na konferenciji održanoj u organizaciji Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u BiH, indeks inkluzivnosti predstavlja strategiju za unaprjeđenje obrazovnog procesa, odnosno indeks inkluzivnosti omogućava da svi u obrazovnom procesu daju svoj maksimum, ali i da od sustava dobiju maksimum, od učenika, preko roditelja, do nastavnika.

Po riječima Enise Gološ, stručne suradnice Pedagoškog zavoda Mostar, provedba indeksa inkluzivnosti u HNŽ-u počela je 2008. godine u Čapljini i Konjicu, a danas su u ovaj program uključene sve osnovne i srednje škole s područja HNŽ-a.

''Dugo smo zbog prevođenja s engleskog imali problem u razumijevanju termina indeks inkluzivnosti. Mi smo to vezali za djecu s posebnim potrebama, međutim u ovom slučaju primjena indeksa inkluzivnosti ne znači uključivanje učenika s poteškoćama. Svi su učenici s posebnim potrebama, i nadareni učenici, i prosječna djeca. Indeks podrazumijeva uključivanje svih učenika prema njihovim potrebama'', dodala je Gološ.

Jedan od osnovnih dijelova provedbe indeksa inkluzivnosti je izrada godišnjih razvojnih planova škola i vrtića korištenjem alata samoprocjene koji nudi indeks inkluzivnosti.

Glasnogovornica Misije OESS u BiH Meri Musa naglasila je da od ove godine sve škole u HNŽ-u imaju izrađen razvojni plan koji će omogućiti podizanje kvalitete obrazovanja u tim ustanovama.

''Na današnjoj konferenciji predstavnici lokalnih vlasti koji do sada nisu bili upoznati s mehanizmima samoprocjene, bit će upoznati s metodologijom izrade godišnjih planova škola s krajnjim ciljem da se stvori politička volja kako bi se ti razvojni planovi uvrstili u strateške razvojne planove općina'', kazala je Musa, dodavši kako je za poboljšanje rada škola od iznimnog značenja njihovo povezivanje s lokalnom zajednicom.

Kao uspješan primjer provedbe indeksa inkluzivnosti naveden je primjer općine Novi Grad u Republici Srpskoj u kojoj se ta strategija provodi od 2009. godine.

''Indeks inkluzivnosti nam omogućava da se spoznaju stvarne potrebe djece. Indeks inkluzivnosti znači pozivnicu za sve one koji su "ostali vani", to su djeca s posebnim potrebama, nadarena djeca, djeca različitih sposobnosti, djeca s ulice ili djeca s roditeljima'', kazao je koordinator općinske grupe u projektu indeksa inkluzivnosti Mirko Lukić.