Sve više stanovnika sa sela odlazi u gradove

Sarajevski kanton jedini bilježi povećanje broja stanovništva. Prema procjenama federalnog Zavoda za statistiku, u 2020. godini u glavnom gradu Bosne i Hercegovine je osm i pol tisuća stanovnika više nego u 2013. godine kada je posljednji put vršen popis stanovništva.

U ostalim kantonima je nešto drugačija. Evidentano je smanjenje broja stanovnika, što je na neki način i očekivano, ako se u obzir uzme svakodnevni odlazak domaćeg stanovništva.

No, to nije jedini problem, uz proces emigracija, svakodnevno je vidljiv i proces unutarnjih migracija. Sve veći broj stanovnika sa sela odlazi u gradove.

Aleksandar Čavić, demograf, kaže: “Nije sporno pravo čovjeka da izabere mjesto življenja međutim sporno je ako se to događa stihijski, ako je to pojedinačna akcija bez ikakvog elementa društvene kontole da se ostvaruju uvjeti u u selu i u gradu da čovjek ostvari svoju egzistenicju, pa da je stvar njegove preferencije gdje će da živi''.

A upravo je borba za egzistenciju glavni razlog zašto se napuštaju seoska ognjišta. Financijska sigurnost, lakši pronalazak posla dobrovoljno ili ne sve veći broj ljudi privlači u gradove, javlja BHRT.

''Vi morate imati ruralni prostor u današnjoj eri, tehnološkog napretka i razvoja. Sve uslove života za kao što imate u gradovima, znači kompletna infrastruktura, koja bi zadržala stanovništvo u ruralnim prostorima. Kad kažem infrastruktura ne sa samo domovi zdravlja, škole itd, znači kompletha infrastruktura, mi to nemamo objektivno niti je to lako postići, imamo xx elaborata o revitzalizicaija sela, koje nisu dali rezultata, posljedice su jako jako negativne'', dodaje.

Selo Gornji Podpeć, u općini Srebrenik. Deseci praznih i napuštenih kuća. Nekada je tu živjelo više od stotinu stanovnika, danas ih ima svega šest, uglavnom starije stanovništvo.

Remzija, iz ovog sela, kaže: “Jašta je, nekad je bilo puno naroda, u kućama je nekad živjelo po deseter,a sad nema, šestero nas je svega, ima gore Hajra u onoj kući, Muhamed i sestra u kući iznad, evo nas dvoje ovdje i to ti je to”.

Jovo Kisin, jedan je od rijetkih stanovnika u selu Tuli kod Trebinja. Danas sa sjetom spominje kako je nekad bilo u njegovom selu.

“Gornji Podpeć kod Srebrenika i selo Tuli nadomak Trebinja, samo su neki od niza opustošenih i praznih sela. Prema stručnim procjenama, 500 sela u Bosni i Hercegovini potpuno je prazno, a tisuću i 500 gdje živi 10 ili manje stanovnika.'', piše BHRT.

Stevo Pašalić, statističar i demograf ističe: “Tamo gdje su prazna sela, to znači da taj prostor nije demografski održiv,nemate stanovništva, ili nemate određene demografske mase, I nastaje proces izumiranja, mi imamo danas veliki broj naselja, da nakažem sad lokalnih zajednica koji su na rubu demografskog izumiranja”.

Statističari pojašnjavaju da se u posljednjih deset godina skoro 100 tisuća ljudi iz cijele BiH naselilo u dvadesetak većih gradova. Prema tim podatcima, smatraju stručnjaci, neće samo sela biti opustošena. Centralizacija će se odraziti i na manje gradove. Nužna je decentralizacija razvoja, odnosno ravnomjerniji razvoj na cijelom prostoru zemlje. Iako je to teško postići, statističar i demograf Pašalić smatra da se treba tome težiti, inače se neće stanovništvo zadržati. Zato ćemo se, prema riječima stručnjaka, i dalje suočavati sa ovim problemima.