Sve manje pametnih ljudi u svijetu

Geni koji osiguravaju sklonost višim razinama učenja u posljednjih su 80-ak godina u opadanju, a znanstvenici smatraju da je trenutno na djelu negativna selekcija, piše Index.hr.

Takav razvoj događaja mogao bi imati ozbiljne posljedice za našu vrstu u stoljećima koja dolaze, upozoravaju znanstvenici.

Studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, provedena na velikom uzorku od preko 109.000 Islanđana, otkrila je da osobe koje su nositelji gena za duže obrazovanje češće imaju manje obitelji, što znači da pametni ljudi svojim genima sve manje pridonose ukupnom rezervoaru gena Islanđana.

Mali pad, ali evolucijski značajan

Autori podsjećaju da su epidemiološke studije već ranije pokazale da genske varijante utječu na obrazovno postignuće. Istovremeno su novija genska istraživanja omogućila definiranje tzv. poligenskih ocjena (POLY) - brojeva koji predstavljaju snagu utjecaja određene skupine gena na određeno svojstvo. U svojem istraživanju autori su utvrdili da je poligenska ocjena za obrazovna postignuća POLYedu povezana s odgođenom reprodukcijom i manjim brojem djece. Analiza gena Islanđana rođenih između 1910. i 1990. otkrila je da POLYedu opada tempom od oko 0,01 standardnih jedinica u desetljeću, što odgovara padu IQ-a od oko 0,04 u desetljeću.

Autori ističu da POLYedu predstavlja samo dio svih gena koji utječu na obrazovne ishode, što znači da bi razina pada mogla biti i dva do tri puta veća. Drugim riječima pad IQ-a mogao bi biti i do 0,3 po desetljeću. To se možda ne čini velikom brojkom, međutim na evolucijskoj razini može imati vrlo velik značaj.

''Mi smo kao vrsta određeni sposobnostima naših mozgova. Obrazovanje je trening i usavršavanje naših mentalnih sposobnosti. Stoga je fascinantno otkriti da genski čimbenici povezani s dužim vremenom provedenim u učenju postaju sve rjeđi u populaciji'', rekao je jedan od autora studije Kari Stefansson, direktor deCODE-a.

Autori kažu da je 80-ak godina tek treptaj oka u evolucijskom vremenu. „No ako ovaj trend potraje stoljećima, njegov utjecaj bi mogao biti golem“, ističe Stefansson, a prenosi Index.hr.

Tim smatra da se njihovi rezultati mogu objasniti činjenicom da osobe s visokom ocjenom POLYedu odgađaju reprodukciju kako bi se posvetile obrazovanju. Čini se također da POLYedu utječe na odgađanje reprodukcije bez obzira na stvarno obrazovno ostvarenje. Efekt je izraženiji kod žena nego kod muškaraca.

Obrazovanje kao kompenzacija

No znanstvenici ističu da nije sve tako crno kako se čini jer geni imaju tek manji utjecaj na obrazovanje pa se problem može kompenzirati sve većom dostupnošću obrazovanja većem broju ljudi.

Stefansson piše da to potvrđuju i konkretni podaci . Naime, prosječan IQ ljudi od 1932. do 1978. porastao je za gotovo 14 jedinica jer su socioekonomski uvjeti i tehnologija povećali dostupnost obrazovanja.

Ista studija pokazala je da je viši POLYedu također povezan s brojnim zdravstvenim svojstvima i ponašanjem. Primjerice, u pozitivnoj je korelaciji s dugovječnošću i niskim razinama kolesterola, a u negativnoj s razinama glukoze i pušenjem.