Suicidalna igrica ''Plavi kit'' stigla u BiH

Strašan internetski fenomen, suicidalna igrica ''Plavi kit'', koja je povezana s nizom samoubojstava mladih u različitim zemljama, a potječe iz Rusije, došla je i do Bosne i Hercegovine. Tvrdi to psiholog Dženan Skelić, kojeg zabrinuti roditelji zovu i traže savjete.

''Razgovarao sam s nekoliko vidno zabrinutih roditelja, koji me zovu i ne znaju što raditi'', kaže Skelić za Dnevni avaz.

Riječ je o online igri koja se igra putem društvenih mreža, a u kojoj tinejdžer mora izvršavati svakodnevne zadatke. Njih ima pedeset, s tim da je svaki sljedeći bizarniji i morbidniji od prethodnog.

Prvi su relativno bezopasni, poput crtanja plavog kita na ruci, dok kasniji uključuju gledanje bizarnih ili horor filmova, izbjegavanje prijatelja ili roditelja i samoranjavanje, a pedeseti zadatak uvijek je samoubojstvo. Igrica se mrežama dijeli pod oznakama ''plavi kit'', ''more kitova'', ''u igri sam'', ''probudi me u 4:20'', ''F58'' i drugim.

Skelić: Posvetiti pozornost

Iako u BiH, prema dosadašnjim podacima, nisu zabilježeni slučajevi smrti povezani s tom igrom, trend se proširio iz Rusije, a pretpostavlja se da je igra odnijela više od 130 mladih života u Rusiji.

Prema riječima Skelića, djeca u BiH također su instalirala ovu igricu, a vrlo je teško upratiti je li je dijete počelo igrati.

''Čuo sam da su djeca otvarala i tražila igricu. Vrlo je teško isprva upratiti ako netko krene s igricom, s obzirom na to da ona kreće od banalnih stvari. To, ustvari, i je dobro objašnjenje kako je moguće doći do uvlačenja'', smatra on.

Kriza identiteta

Najranjivija populacija za ovu igricu jesu adolescentni, upravo zato što se suočavaju s najznačajnijom životnom krizom, krizom identiteta, pojašnjava Skelić. Situacija je dodatno komplicirana, jer je nemoguće djelovati preventivno.

''Vrlo je opasno razgovarati s djecom, jer ih na taj način možemo uputiti na to. Najvažnije je biti u toku na kakve društvene mreže djeca odlaze, ali u suštini treba razgovarati s djecom i posvetiti im svaki dan pozornost'', savjetuje on.

I dok su roditelji s pravom zabrinuti, internetski stručnjak i softver inženjer Amel Spahić ističe da postoje određeni načini putem kojih bi roditelji mogli zaštititi svoje dijete.

Spahić: Mogućnost zaštite ipak postoji

''Zaštitu na društvenim mrežama vrlo je teško provesti izravnim nadzorom, jer djeca uvijek mogu naći način stupiti u kontakt s pošastima. Ipak, takozvani 'Social media trackers' pruža mogućnost zaštite interakcije na društvenim mrežama koje sadrže riječi ili fraze koje mogu ukazati na neprikladan razgovor ili objavu'', savjetuje on, piše Dnevni avaz.

"Anonymous" mogu reagirati

Prema mišljenju psihologa Skelića, cjelokupnu alarmantnu situaciju najbolje je riješiti u njenom korijenu, točnije brisanjem igrice.

''Anonymousi su ti koji bi mogli to učiniti, a prema mojim saznanjima, pokušavaju doći do izvorišta igrice. Oni su trenutno jedino dobro u ovom internetskom zlu, oni štite pojedinca od Sustava'', smatra on.