Studenti politologije iskazali svoj potencijal za analizu društveno-političkih pitanja

U sklopu redovitih tjednih vježbi iz kolegija Komparativna politika, studenti treće godine preddiplomskog studija politologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru analizirali su i komparirali predsjednički izbore u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji.

''Interaktivni rad nam je bio glavni motiv. Ovakvim oblikom nastave željeli smo podrobnije upoznati prirodu i dinamiku političkih procesa, a za to su nam idealno poslužila dva izborna ciklusa u dvije susjedne zemlje. No, pored toga, cilj nam je bio uspostaviti i unaprijediti profesionalnu komunikaciju među samim studentima kako bi u budućnosti mogli biti ravnopravni sudionici u političkoj raspravi i relevantni sugovornici ili komentatori koji će javno iznositi svoja mišljenja o nekom političkom ili društvenom pitanju'', rekao je za Bljesak.info Ivan Kraljević, asistent na spomenutom kolegiju, pod čijim su mentorstvom studenti odradili spomenuti zadatak.

''Sudeći po onome što sam mogao vidjeti i čuti, među ovim studentima i budućim politolozima doista postoji vidljivo izraženi potencijal za raspravu ili analitički rad po određenom političkom problemu'', dodao je Kraljević i priložio određene zaključke sa spomenute mini radionice.

Podijeljenost hrvatskog društva

Na posljednjim predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj održanim koncem 2014., odnosno početkom 2015. godine vodila se krajnje tijesna i neizvjesna borba između dvoje kandidata. Naime, u glavnim ulogama bili su tada aktualni predsjednik Ivo Josipović ispred koalicije SDP-a i Kolinda Grabar-Kitarović kao kandidatkinja koalicije okupljene oko HDZ-a.

''U prvom krugu razlika između njih je bila 1,24 %, pri čemu se elementarnom logikom zaključivanja može doći do spoznaje kako ovako mala razlika jasno oslikava podijeljenost i stanje u hrvatskom društvu. To se nastavilo i u drugom krugu izbora u kojem je Grabar- Kitarović za 32,509 glasova više od Josipovića izborila izbornu pobjedu i tako postala prva žena i prva desno orijentirana predsjednica nakon prvog predsjednika Franje Tuđmana'', smatra Marko Lucović iz Posušja, koji je predstavljao skupinu koja je analizirala šeste predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj od stjecanja njezine neovisnosti, a na kojima su se natjecala samo četiri kandidata.

(Foto: Bljesak.info)

Napomenuo je kako su se Ivo Josipović i tzv. ''Kukuriku koalicija'' u tim trenucima našli u svojevrsnom ''stanju šoka'', dok je Kolinda Grabar-Kitarović tu situaciju okarakterizirala kao očekivanu želju građana za promjenama.

Marko Lucović i njegova kolegica Anja Stipinović iz Viteza, kao predstavnici svoje skupine, složili su se kako su veliki obol promjeni na predsjedničkoj funkciji u Republici Hrvatskoj i pobjedi Kolinde Grabar-Kitarović dali njezini PR stručnjaci koji su ju ''iznimno dobro savjetovali na oštroumnu i britku retoriku tijekom kampanje s naglaskom na nacionalnu i gospodarsku svijest'', dok je, s druge strane, njezin protukandidat Ivo Josipović ''vodio jalovu i mlaku kampanju bez emocionalnog naboja''.

Nespremni za promjene koje donosi vrijeme

No, kako smatraju budući mladi politolozi, neki građani su promjene vidjeli u Ivanu Viliboru Sinčiću iz Živog zida, neupitnom iznenađenju samih izbora s osvojenih 16,42 % glasova, koji se kao najmlađi kandidat za predsjednika u povijesti, u dobi od samo 24 godine, osjećao spremnim preuzeti vlast u svoje ruke.

''Uspjeh kandidata Živog zida nam svjedoči kako su na političku scenu Republike Hrvatske došli 'neki novi klinci'. Međutim, pitanje je koliki je njihov politički potencijal, odnosno mogu li donijeti određene promjene ili su možda samo željni slave'', pita se studentica Anja Stipinović iz Viteza, čija se skupina složila kako razlog njegovog uspjeha leži u ''protestnom glasovanju'' i ''drugačijem gledanju na razvoj i socijalnu situaciju koja je dosta teška'', te mišljenju kako ''vodeće hrvatske politike ne nude rješenje za izlaz iz krize'', a Sinčićev uspjeh stigmatiziran je kao ''radikalizacija politike''.

''Njegovi glasači su uglavnom apstinirali u drugom krugu što dodatno potvrđuje teoriju 'protestnog glasa' koji bitno ne mijenja krvnu sliku izbora, jer njegovo biračko tijelo ne dolazi niti iz lijeve (čitaj SDP-ove), niti iz desne (čitaj HDZ-ove) provenijencije. To je buntovno nastrojena masa mladih ljudi uglavnom od 18 do 25 godina bez prijašnje političke participacije, odnosno radi se o pasivnoj vrsti birača'', smatra Lucović.

(Foto: Bljesak.info)

Usuglasili su zaključak kako je Živi zid svoj jako dobar rezultat osigurao privlačenjem mlađe populacije, željne promjene i podizanja određenog bunta u državi koja se malo ili nimalo bavi ''običnim'' čovjekom. Studentica Stipinović je obrazložila taj stav tvrdnjom kako ''države bivše Jugoslavije još uvijek nisu spremne prihvatiti nagle promjene koje sa sobom nosi vrijeme i neke nove generacije''.

Vučić bi mogao završiti kao Janukovič

Druga skupina studenata analizirala je izbore za predsjednika Republike Srbije održane 2. travnja 2017. godine. Izbornu pobjedu u političkoj utrci u kojoj je sudjelovalo 11 kandidata odnio je Aleksandar Vučić, kandidat Srpske napredne stranke.

Aktualni predsjednik Vlade Republike Srbije s osvojenih 55,08% glasova već u prvom krugu izabran je za petog predsjednika Republike Srbije, odnosno trećeg od srbijanske samostalnosti. Njegov petogodišnji mandat započet će nakon isteka petogodišnjeg mandata aktualnom predsjedniku Tomislavu Nikoliću 31. svibnja 2017 godine.

Iako je za svoju politiku dobio podršku i od njemačke kancelarke Angela Merkel koja ga je uoči predsjedničkih izbora ohrabrila ''da nastavi na reformskoj politici u oblasti vladavine prava jer je to u fokusu pregovora s EU'', Vučićevu (uvjerljivu) pobjedu mnogi su okarakterizirali kao sumrak demokracije. Kako građani Srbije koji su izašli na ulice prosvjedovati, tako i studenti koji su imali zadatak analizirati predsjedničke izbore u Srbiji.

''Čini mi se zanimljivim usporediti Aleksandra Vučića i Viktora Janukoviča. S obzirom na to kako je završio Janukovič, ne bi me iznenadilo kada bi istu sudbinu doživio i Aleksandar Vučić nakon što odigra svoju ulogu. Hoće li Vučić biti primoran napustiti Srbiju kao što je Janukovič napustio Ukrajinu, nisam siguran. No, vjerujem kako će potpora u međunarodnim krugovima u nekom trenutku značajno pasti, a samim time i kako će njegova politička karijera završiti neslavno. Ipak, vrijeme će pokazati'', smatra student Ante Šunjić iz Ljubuškog, koji je predstavljao skupinu koja je analizirala premoćnu pobjedu Aleksandra Vučića na predsjedničkim izborima u Srbiji.

(Foto: Bljesak.info)

Fiktivni lik senzacija izbora

Vučićev glavni protukandidat bio je Saša Janković, koji se kao predstavnik oporbe odlučio boriti ''Za Srbiju bez straha", kako je glasio naziv skupine građana koja ga je kandidirala za predsjedničkog kandidata. Završio je na drugom mjestu s osvojenih 576.600 glasova (16,36 posto).

Međutim, prava senzacija predsjedničkih izbora, nakon prošlogodišnjeg ulaska u lokalni parlament, bio je fiktivni političar Ljubiša Preletačević – Beli (pravo ime Luka Maksimović), koji je osvojio 332.231 (9,43 posto).

Pseudonim Preletačević posvetio je političarima koji su mijenjali stranke. Liberalna oporba njegovu pojavu tumači kao Vučićev lik u ogledalu i način da se ''pravoj oporbi'' naudi osipanjem glasova.

''Njegov uspjeh s osvojenih preko 9% glasova te činjenica da su se građani, većinom mladi, samoorganizirali kako bi mu pružili podršku i pomogli pri prikupljanju potpisa, ukazuje na postojeću prezasićenost nedodirnutim kapitalističkim okvirima postojeće liberalne demokracije. Također, način financiranja njegove kampanje još uvijek nije dovoljno razriješen, ali postoje naznake kako bi novac koji je dobio za kampanju mogao stizati iz krugova bliskih Aleksandru Vučiću'', utvrdila je studentica Marija Bagarić iz Tomislavgrada, kao druga predstavnica skupine koja je analizirala predsjedničke izbore u Srbiji.