Što se dogodilo kad je Tito otkazao poslušnost Staljinu 1948?
Radio-postaje su emitirale više od 26 sati propagandnog programa dnevno, uz granicu su puštani propagandni govori preko megafona, rijekama su stizale poruke u bocama, novine su objavljivale karikature protiv Tita.
Ideja je bila da se izložbom obilježi 70 godina od rezolucija Informbiroa (prva iz 1948., druga iz 1949. godine), odnosno da se podsjeti na sve ono što se poslije Rezolucije događalo između Jugoslavije i bloka predvođenog Sovjetskim Savezom, imajući u vidu da je sukob s Informbiroom jedan od najznačajnijih događaja u povijesti Jugoslavije, kaže za Deutsche Welle Kristina Meneši, autorica izložbe priređene u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu.
Željela je potaknuti bavljenje tim dramatičnim razdobljem nakon što je tadašnji šef jugoslavenske države i komunističke partije Josip Broz Tito otkazao poslušnost Staljinu 1948. godine.
"Odabrala sam uraditi to kroz informbiroovske karikature, za koje smatram da svojom brutalnošću na dobar način oslikavaju veliki pritisak, u ovom slučaju propagandni, kojem je bila izložena tadašnja jugoslavenska država”, kaže za Deutsche Welle Kristina Meneši, viša kustosica, povjesničarka Odjela za suvremenu povijest Muzeja Vojvodine.
U izložbenom prostoru mogu se vidjeti eksponati poput boce s propagandnom brošurom u njoj. Propaganda se širila i bocama koje su stizale rijekama u Jugoslaviju.
Propaganda je bila objavljivana u propagandnim glasilima u informbiroovskim zemljama, a karikature su distribuirane i bacanjem iz zračnih balona, poštom, brodovima… Informbiroovska propaganda je kao svoje sredstvo koristila i film, ali i emitiranje govora preko megafona u pograničnom području... Informbiro je svoju propagandu usmjeravao i na nacionalne manjine u Vojvodini.
