Što je s duvanjskim praslonom?
U okviru daljnjih aktivnosti zaštite i istraživanja nalazišta fosilnih ostataka praslona na području tomislavgradske općine, u narednom periodu bit će održani okrugli stolovi, rješavat će se pitanje zaštite i pravnog reguliranja lokaliteta gdje su pronađeni ostaci praslona te će biti priređena izložba o praslonu u studenom mjesecu ove godine.
Za Fenu je to kazao tajnik udruge "Naša baština" i predstavnik Sveučilišta u Zadru Denis Radoš, koji je nazočio sastanku održanom u srijedu na inicijativu duvanjskog gvardijana fra Sretana Ćurčića.
O istraživanju i zaštiti fosilnih ostataka duvanjskog praslona razgovarali su načelnik tomislavgradske općine Ivan Vukadin, ministar znanosti, prosvjete , kulture i sporta Hercegbosanske županije Petar Galić, predstavnici HAZU-a iz Zagreba Jadranka Lenardarić i Ljerka Marijanac, predstavnici Geološkoga instituta Sarajevo Hazim Hrvatović i Alojz Filipović, pronalazač fosilnih ostataka praslona Vinko Ljubas, kustos Franjevačkoga muzeja u Tomislavgradu Stipan Dilber, duvanjski kipar Ilija Skočibušić, slikar Ivica Jurčević te Mate Dukić Maće, vlasnik kamenoloma u Cebari, gdje su 2011. godine pronađeni spomenuti fosilni ostatci.
Prva istraživanja pronađenih fosilnih ostataka obavljena su 2013. godine, kada su paleontolozi iz Zagreba i Beča potvrdili su da se radi o kosturu praslona Gomphotheriuma, koji je izumro prije dvadesetak milijuna godina.
Ta vrsta praslona mogla je narasti do tri metra visine i osam metara dužine, a osobitost nalazišta u Tomislavgradu je što su pronađene kosti praslona triju naraštaja, starijeg, mlađeg i najmlađeg.
Kako je tada rečeno, na svijetu postoji tek pet sličnih nalazišta u Aziji i Americi, te jedno u Europi, kraj Muenchena.
Profesor s Prirodoslovnog muzeja u Beču Oleg Mandić tada je istaknuo značaj ovog lokaliteta, nakon čega je kontaktirao brojne svoje kolege kako bi se osigurao nastavak istraživanja.
