150 godina unatrag - Zanima li vas kako je funkcioniralo prvo gradsko vijeće Mostara?

1879. godine objavljen je prvi 'statut' grada Mostara, kada je grad dobio prvi privremeni Pravilnik za uređenje i djelokrug zastupstva Gradske općine u Mostaru.

''Bez obzira na to što je imao prefiks privremeni Pravilnik je važio do 1890. godine, punih 12 godina, dok nije donesen pravi Status i izborni red za grad'', rekao je za Bljesak.info Jasmin Branković autor knjige "Upravni razvitak grada Mostara za vrijeme osmanske i austro-ugarske vlasti".  

Na izložbi pod nazivom "Upravni položaj grada Mostar od 1833. do 1918. godine" i predstavljanju knjige rekao nam je da je ovo zapravo prvi put da je ovaj dokument predstavljen u javnosti.

Prvi put pred očima javnosti

''Ovo je prvi put javno objavljivanje dokumenta, kao što vidite nije štampan, već je rukom pisan i on je u fori dokumenta bio u Državnom arhivu. Bilo ga je teško pronaći, a kad je pronađen nisu ljudi znali što su našli'', rekao je Branković.

Svrha ovog 'privremenog pravilnika je, kako je pojasnio Branković, da se uredi stanje u Gradu, da se uredi uprava i na neki način organizira komunalni život.

''Ima tu puno zanimljivih detalja na koji se način imenuje, tada imenovano Gradsko vijeće. Nije bilo izbora, general Stevan baron Jovanović  je bio zapovjednik 18 divizije koja je okupirala Mostar 1878. godine. U početku prvih godinu dana, bio period vojne uprave, a on je kao komandant divizije preuzeo ulogu okružnog predstojnika-načelnika i bio je taj, koji je donio statut'', rekao je Branković pojašnjavajući da je on je praktično više od godinu bio okružni predstojnik u gradu te  je imenovao prvo gradsko vijeće nakon okupacije da bi normalno tekle prilike i život u gradu Mostaru.

''On je bio taj koji je donio i ovaj privremeni pravilnik koji je odobrila Zemaljska vlada'', pojasnio je.

Imenovanje, zastupnici...

''Zastupstvo grada Mostara je, shodno članu 1. Pravilnika, ''po razmjeru u gradu postojećih vjeroispovijesti'' sačinjavalo 12 zastupnika, odnosno šest muslimana, četiri pravoslavna i dva katolika. Sve članove zastupstva, te gradonačelnika i zamjenike iz njegovog sastava imenovao je poglavar Zemaljske vlade za BiH. Funkcija zastupnika je bila počasnog karaktera i obvezala je imenovanog na njeno vršenje'', navodi se u knjizi, gdje dalje piše:

''U djelokrug rada gradskog zastupstva spadali su sljedeći poslovi: opskrba siromašnih, organizacija i nadzor nad radom škola koje su u skladu sa zakonom bile na financiranju općine, građenje, održavanje i čišćenja puteva, cesta, mostova i javnih trgova koji su u nadležnosti općine; obavljanje zdravstvenog nadzora u granicama određenim od strane kotarske oblasti; održavanje ulične rasvjete u noćnim satima; nabavka sredstava opreme za protupožarnu zaštitu; izvršavanje primljenih naloga od strane kotarske oblasti, posebno u prikupljanju poreza, održavanje javnog mira i sigurnosti, pružanja podrške ovlaštenim licima u vršenju njihove službe itd; oglašavanje naredni i drugih akata viših organa, te opskrba prilikom ukonačivanja c.k. vojske i vojničkih zavoda prema primljenim uputama''.

Nadležnosti i nadzor

Kako se u knjizi navodi nadležnosti mostarskog gradonačelnika propisivao je Član 8. Po tom članu, pored reprezentativne i izvršne funkcije gradonačelnik je postavljao i smjenjivao općinske činovnike i drugo osoblje, te raspoređivao poslove iz nadležnosti općine na članove zastupstva.

Sjednice vijeća održavane su najmanje jednom u petnaest dana, a po potrebi ili na zahtjev kotarske oblasti i češće.

Kotorska oblast je imala pravo nadzora sjednica, a Vijeće ih je trebalo blagovremeno obavijestiti i dostavljati im primjerak zapisnika na potvrdu.

Da bi sjednica bila validna, morala je sudjelovati polovina zastupnika, dok je za punovažno odlučivanje bila potrebna natpolovična većina glasova prisutnih članova.

Odluke u pogledu propisivanja i utjerivanja prihoda komunalnog karaktera bile su u nadležnosti gradskog zastupstva, ali ih je prethodno morala potvrditi Zemaljska vlada.

Zemaljska vlada je, a u hitnim slučajevima okružna oblast je mogla raspustiti gradsko vijeće, te smijeniti ili novčano kazniti gradonačelnika ili pojedine zastupnike, ako se nisu pridržavali propisa o svom radu, stoji u knjizi Jasmina Brankovića.