Stari klimatski zapisi bacaju potpuno drugu sliku na globalno zatopljenje

Klimatski zapisi nastali još u doba Vikinga pokazuju kako 20. stoljeće nije bilo ni po čemu posebno po količini suša i padalina unatoč pretpostavkama kako dolazak globalnog zatopljenja rezultira s jačim vremenskim ekstremima, prenosi Reuters.

Proučavajući klimatske tragove iz zadnjih 1.200 godina, od pisanih zabilježaka do podataka iz oboda drveća, dubokog leda i podmorskih sedimenata u sjevernoj polutci našega planeta pokazuju kako su varijacije u ekstremnim temperaturama u 20. stoljeću bile manje nego u nekim prethodnim stoljećima.

''Nekoliko drugih stoljeća pokazuju jače i raširenije ekstreme'', kaže vodeći autor istraživanja Fredrik Ljungqvist sa Stockholmskog sveučilišta. ''Ne možemo reći kako je sada klimatska situacija ekstremnija nego prije.''

Odrediti poveznice između globalnog zatopljenja i padalina izuzetno je bitno u planiranju investicija vrijednih milijarde dolara, poput navodnjavanja, proizvodnje hrane ili obrane od poplava uz rijeke.

Trenutačni modeli klimatskih promjena nisu pravilni

Ljungqvist kaže kako mnogi postojeći znanstveni modeli klimatskih promjena precjenjuju pretpostavku kako će rastuće temperature automatski učiniti suha područja još sušima a vlažna još vlažnijima, s još ekstremnijim toplotnim udarima, sušama i poplavama.
Deseto stoljeće, kada su Vikinzi pljačkali po sjevernoj Europi a dinastija Song preuzela vlast u Kini, bilo je najvlažnije stoljeće do sada, tvrde znanstvenici iz Švedske, Njemačke, Grčke i Švicarske.

A i toplo 12. i hladno 15. stoljeće bila su dva najsuša stoljeća, tvrdi ovo istraživanje. Varijacije u količini sunčevog zračenja bilo je jedno od faktora koji su stvarali prirodne promjene klime u prijašnjim stoljećima.

Sadašnje globalno zatopljenje i dalje opasno

Ljungqvist kaže kako njihovo otkriće ne znači kako su trenutačne klimatske promjene, za koje se okrivljuju emisije stakleničkih plinova koje su stvorili ljudi, išta manja prijetnja.

'Apsolutno ne', kaže Ljungqvist, dodajući kako se brzina rasta temperature povećala u zadnjih par godina te da je 20. stoljeće najtoplije zabilježeno.

U prosincu prošle godine 195 država složilo se kako će prijeći na alternative fosilnom gorivu te da će pokušati smanjiti emisije stakleničkih plinova na nulu do 2100. godine kako bi smanjili rast temperature.

Drugi klimatolozi koji nisu sudjelovali u ovom istraživanju rekli su kako ukazuje na kompleksnosti u predviđanju globalnog zatopljenja.

''Ovo istraživanje dodatno povećava rastući broj dokaza kako se jednostavna paradigma ‘vlažno postaje još vlažnije, suho postaje još suše‘ u slučaju klimatskog zatopljavanja ne može jednostavno primijeniti na sva kopnena područja'', kaže Ted Shepard, profesor Sveučilišta Reading.

James Renwick sa Sveučilišta Victoria u Wellingtonu rekao je kako je uvijek teško uspoređivati podatke koji pokrivaju stoljeća s nedavnih par desetljeća zatopljenja.

''Znamo kako klimatske promjene koje su pokrenuli ljudi već djeluju na hidrološki ciklus'' napisao je, a dokaz je i nedavna suša u Siriji za koju je rekao kako je najgora u zadnjih 900 godina.