Srbija traži obustavu aukcije na kojoj bi se trebale naći posvete Titu

Muzej povijesti Jugoslavije uputio je u petak dopis aukcijskoj kući u Malagi da stopira aukciju artefakata koji navodno potječu iz te ustanove, kazala je Tanjugu predstavnica tog muzeja Ana Radić.

Ona je, u povodu medijskih navoda da će se 3. lipnja na aukciji u Malagi, naći 12 stranica iz Knjige žalosti, koja je u Kući cvijeća bila otvorena za strane državnike povodom smrti Josipa Broza Tita, istaknula kako to ne može biti točno.

"Artefakti koji će se eventualno naći na aukciji nisu stranice Knjige žalosti Kuće cvijeća, jer su, prema tim informacijama, nastali u razdoblju od 1982. do 1988. godine, a tada je vođena Knjiga utisaka, dok je Knjiga žalosti bila otvorena od 6. do 9. svibnja 1980. godine", rekla je Radić.

Pojasnila je kako je obustavljanje aukcije zatraženo da bi se utvrdila autentičnost tih dokumenata.

"Zamolili smo ih da obustave aukciju artefakata za koje se sumnja da su dio dokumentacije nekadašnjeg Memorijalnog centra 'Josip Broz Tito' u čijem je sastavu bila i Kuća cvijeća", kazala je Radić.

Dodala je kako ti dokumenti, ako se utvrdi da su autentični, svejedno ne potpadaju pod muzejsku građu, već su dio dokumentacije Memorijalnog centra "Josip Broz Tito".

Oni mogu, kaže Radić, pripadati eventualno Knjizi utisaka, koja se, međutim, ne smatra muzejskom građom te nije predmet odgovornosti muzeja.

Srbijansko ministarstvo kulture i informiranja u međuvremenu je priopćilo kako je dalo naloge Muzeju Jugoslavije i Arhivu Jugoslavije da utvrde nalaze li se kod njih knjige žalosti u povodu smrti Josipa Broza te da utvrde nedostaju li u njima određeni listovi.

Medijska mreža Antidot za zapadni Balkan priopćila je da će 12 eksponata ukradenih iz Muzeja povijesti Jugoslavije na kojima su potpisi svjetskih državnika i njihove pisane izjave iz Knjige žalosti u povodu smrti Josipa Broza Tita, biti izloženi na aukcijskoj prodaji u španjolskom gradu Malaga 3. lipnja.

Prema saznanjima te mreže, radi se o 12 stranica koje su svjetski državnici osamdesetih godina prošlog stoljeća zapisali u Titovu Knjigu žalosti u Kući cvijeća.

Posvete državnika poput Norodoma Sihanouka, Indire Gandhi, Mihaila Gorbačova, Nikolae Causeskog, Jasera Arafata, Olofa Palmea i Georga Busha predstavljaju samo dio znatno veće kolekcije od 40 stranica koje su istrgnute i ukradene iz Muzeja povijesti Jugoslavije.