Splitski sociolog savjetuje gastarbajtere: "Znate u čemu naši griješe?"

Ono što je zacrtao, to je i realizirao. Kad je 27-godišnji splitski sociolog Drago Jukić 6. listopada 2018. rodni grad zamijenio adresom u njemačkom Erlangenu, Hrvatsku nije napustio ni ljut ni razočaran, a bome ni gladan.

Relacija Njemačka – Hrvatska

Nakon završenog Filozofskog fakulteta želio je testirati vlastite mogućnosti izvan granica domovine, ali je otišao s mišlju kako će se u nju jednog dana i vratiti.

Danas, pet godina kasnije, oplemenjen novim iskustvom, obogaćen znanjem njemačkog jezika i, što je najvažnije za ovu priču, kao vlasnik i kreator web-stranice projektnjemacka.com – najčešće prve internetske adrese na kojoj mnoge i, ništa manje važno, besplatne informacije o životu u obećanoj zemlji traže brojni naši zemljaci (i iseljenici iz ostalih ex Yu zemalja) – živi na relaciji Njemačka – Hrvatska.

Pročitajte još

Evo koliko je novca dijaspora poslala ove godine

U rujnu prošle godine u Njemačkoj je prestao raditi kao mobilni njegovatelj. Živi od prihoda koje mu donosi vlastita web-platforma za sve ljude s područja jugoistočne Europe koji u njoj već žive ili u nju tek žele doći. Zahvaljujući znanjima iz digitalnog marketinga razvio ju je u proteklih nekoliko godina ciljano na njoj objavljujući tekstove za publiku s ovdašnjih prostora, sa željom da joj u tuđini pomogne u što bezbolnijoj integraciji.

"Ako projekt uspije onako kako ja želim, onda mogu živjeti gdje god hoću jer praktički radim na laptopu", razmišljao je još početkom prošle godine mladi sociolog, a onda nekoliko mjeseci kasnije, ohrabren rezultatima, pomislio "Zašto ne bih dolazio češće doma".

Zatekli smo ga u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija, gdje trenutno boravi kao jedan od onih, koji nisu sasvim digli ruke od zemlje u kojoj su rođeni. Omogućava mu to priroda posla, u Njemačkoj danas ima prijavljen obrt.

Poskupljenja 

Vladajući u Hrvatskoj zadnjih mjeseci promoviraju priču o velikom povratku raseljenih Hrvata, koji su napustili zemlju u posljednjih desetak godina i nastavili graditi živote na (sjevero)zapadu europskog kontinenta.

No, nema podataka koji bi potvrdili snažan povratnički val. Ovdašnji mediji donose izdvojene priče povratnika, koji su, nakon života i rada u zemljama širom Europe, odlučili ponovo pokušati u matičnoj zemlji.

Drago Jukić, koji trenutno živi opciju pola-pola, više je nego informiran sugovornik. Kao autor iznimno posjećene web-stranice u kontaktu je s brojnim iseljenicima, ne samo iz Hrvatske nego i onima iz zemalja u okruženju, koji su trbuhom za kruhom otišli u Njemačku. Naravno da je upućen i u povratničke priče, ali ih, u startu daje do znanja, ne može statistički komentirati.

"U posljednje vrijeme određeni broj ljudi odlučuje se za povratak u Hrvatsku zato što je, primjerice, dosta toga poskupjelo u Njemačkoj, poput namirnica u trgovinama. I najmovi stanova išli su nešto gore, ali nije to toliko velika razlika kao u Hrvatskoj u kojoj vlada divlje tržište.

Mislim da je glavni problem naših ljudi tamo u skupljem odlasku u trgovinu, za nekih 20-30 posto u odnosu na ranije", kaže Drago. Ipak, ne smatra kako se Hrvati vraćaju u domovinu zbog nezadovoljstva trenutnim životom u Njemačkoj. Prije će biti kako je u pitanju nešto o čemu je davno govorio...

"Da se opet rodim bio bih električar"

"Ljudi skupe nekoliko godina iskustva vani i onda pokušaju nešto u Hrvatskoj. Više se ovdje ne zapošljavaju u tuđim tvrtkama ili većim sustavima, većina ih pokreće vlastiti biznis. Sve te medijske priče o povratku naših ljudi izvana, koje kolaju posljednjih nekoliko mjeseci, svode se na jednu stvar – većina tih povratnika ponovo proguta knedlu, povuče nekakvu ušteđevinu stečenu radom u inozemstvu, dođu ovdje i pokušaju nešto sami.

Ukoliko ste nekoliko godina proveli u Njemačkoj, znate njemački jezik, znate neke stvari raditi, stekli ste neke nove vještine, a uz to ste i uštedjeli nekakvu svotu, onda možete u Hrvatskoj nešto i pokrenuti", mišljenja je Drago. Najčešće su to obrti vezani za sektor građevine – struja, voda i grijanje.

"To je pod broj jedan. Evo, nađite vi sad nekoga ovdje da vam postavi struju u dva dana. Električar sebe može naplatiti u Hrvatskoj isto kao i u Njemačkoj. Da se opet rodim bio bih električar, ne bih se bavio kompjutorima. Pod broj dva, ljudima su se dosta otvorile oči što se tiče poreza u Hrvatskoj.

Paušalni obrti su zapravo značajno isplativiji ovdje nego u Njemačkoj. Eto, imam ga i ja u Njemačkoj... Puno je davanja, porezi me ubijaju. Porezna politika za samostalne obrtnike je trenutno bolja u Hrvatskoj", primjećuje mladi sociolog.

U tuđinu krenuli nepripremljeni

Dosta se, kaže, ljudi vraća i u neka predstavništva njemačkih tvrtki ili jednostavno povezuju tamošnje tvrtke s ovdašnjim tržištem.

"Jesu li to IT-jevci? Ne mogu govoriti precizno o kojim je sve profesijama riječ, ali konkretno poznajem desetak IT-jevaca, koji su se vratili iz Njemačke u Hrvatsku na način da su ovdje otvorili obrt, pa sada rade za sebe surađujući s dvoje ili troje kolega u Njemačkoj.

Zbog prirode posla mogu živjeti bilo gdje. Svakom od njih ista je plaća i ovdje i u Njemačkoj, a ovako rade od kuće. Mislim da je to uzelo maha u koroni, otkako je dosta tvrtki dopustilo rad od kuće. Kad ljudi krenu praviti neku usporedbu za i protiv tamo i ovdje, određeni broj njih odlučuje se vratiti. Nije sve ni u parama, ima nešto valjda i u piciginu", uz osmijeh će Drago Jukić.

Hrvati koji i dalje napuštaju zemlju danas umnogome manje rade početničke greške od svojih prethodnika. Dragina im stranica, konkretno u slučaju Njemačke, puno pomaže. Nije to više kao prije deset godina, kad je iseljavanje tek počelo, pa je bilo poprilično onih koji su u tuđinu krenuli nepripremljeni.

"U čemu i dalje naši ljudi najviše zapinju kod dođu u Njemačku?! Kod pregovaranja za plaću, ali za takvo što se ne možete pripremiti iz Hrvatske. Ako ne znate njemački, teško je ispregovarati uvjete. Uostalom, ljudi ni u Hrvatskoj ne znaju pregovarati za plaću.

Savjeti

Primjerice, nekome tko u Njemačkoj radi na kolektivni, tarifni ugovor preko agencije za zapošljavanje, a recimo ima kvalifikaciju električara i nije je dao na priznavanje, dogodi se da mu gazda kaže 'Ma ne moraš davati diplomu na priznavanje, nema veze'. I onda ga stavi u niži platni razred. Ljudi to ne znaju... I onda se tako stvari odvijaju unedogled.

Proteklih mjeseci baš sam ljudima puno pomagao što se tiče nostrifikacija, čim im se prizna diploma, automatski su u višem platnom razredu", govori Drago.

Pročitajte još

VIDEO | Mate Bulić rasplesao dijasporu pa poručio: Vratio sam se!

Naglašava kako u svakom od svojih informativnih videa na YouTube kanalu projektnjemacka obvezno napomene kako nije pravnik. Riječ je samo o njegovim savjetima na osnovi provjerenih informacija.

"Naravno, ima i dalje varanja nekih koji su tek došli u Njemačku. Svi su ljudi “gamad”, ako to mogu biti, kad je lova u pitanju, svi su isti. Pa i Nijemci. Navest ću vam primjer ljudi iz BiH i Srbije koji su došli raditi u Njemačku gdje postoji jedno iznimno pravilo, koje kaže da NKV radnik ima pravo doći u Njemačku, ali samo s područja zapadnog Balkana.

Video

Prema tom pravilu, takvi radnici moraju dvije godine biti vezani za poslodavca što, prevedeno iz zakona, znači da oni moraju dvije godine imati posao, ali ne moraju biti vezani za poslodavca, koji ih je doveo. I onda ih oni godinama izrabljuju zahtijevajući od njih 60 sati rada tjedno, prijete im otkazom i deportacijom ukoliko se pobune.

Snimio sam video u kojemu mi se ljudi iz BiH i Srbije doslovno zahvaljuju nakon što sam im objasnio na koji način mogu promijeniti poslodavca, a da se ne ogriješe o pravilo. Čak sam otišao u ured za strance i pričao s relevantnom osobom, koja me uputila u postupak.

U zakonu piše da im se traži 'viza vezana za poslodavca', ali to znači za bilo kojeg poslodavca. Nijemcima je samo bitno da ljudi koji pristignu ne uzimaju socijalna davanja prve dvije godine. Sve se to događa zbog nepoznavanja zakona i neznanja jezika", kaže Jukić.