Soba iza najpoznatijeg američkog spomenika otkriva nepravdu
Isklesana lica četvorice američkih predsjednika jedan su od simbola SAD-a, no malo tko zna da se iza njih krije jedna zanimljiva tajna. Dobro, vjerojatno smo pretjerali nazvavši ga najpoznatijim jer ta titula ipak pripada Kipu slobode. No Mount Rushmore u Južnoj Dakoti, na kojem su isklesana lica Washingtona, Jeffersona, Lincolna i T. Roosevelta zasigurno je dobro poznat putnicima diljem svijeta, ali i onima koji vole film. Naime, ovdje su između ostalog snimani kultni Hitchcoockov ''Sjever-sjeverozapad'', zatim ''Nacionalno blago'', ''Team America''…
U 14 godina koje je proveo u planiranju, klesanju i nadgledanju završetka spomenika na planini Rushmore, umjetnik Gutzon Borglum završio je djelo na stijeni koje prikazuje 150 godina povijesti SAD-a. 18-metarske skulpture glava nalaze se u blizini Keystonea u Južnoj Dakoti, a obuhvaćaju površinu od 5,17 kvadratnih kilometara.
No želio je napraviti prikaze sedam važnih događaja američke povijesti. Ipak, njegov je plan bio preambiciozan i teško izvediv, pa je ostalo na tome da je napravio ''samo'' predsjedničke biste u stijeni. Ipak, dobio je i dozvolu za rad na tajnoj prostoriji koja bi posjetiteljima pričala povijest Sjedinjenih Država, predstavljajući je kroz neke od najvažnijih dokumenata. Ta prostorija nazvana je ''Hall of Records''.
Kako bi bio siguran da će ljudi u budućnosti znati povijest njegova projekta i značenje iza njega, Borglum je želio dodatak povijesnim glavama: prostoriju smještenu tik iznad linije kose Abrahama Lincolna koja bi sadržavala sve potrebne informacije o planini, ali i američki ustav te druge važne dokumente. Soba je počela dobivati oblik 1938. godine. Nakon pokoje eksplozije dinamita postavljena su vrata visoka pet i pol metara koja vode u prostoriju dugačku 22 metra. Rupe u kojima je bio dinamit stvorile su efekt saća, piše punkufer.
No američka vlada nije dijelila umjetnikov entuzijazam, pa su i sredstva bila ograničavajuća. Guverner William Bulow upozoravao je na to da je završavanje lica od najveće važnosti te da se bilo kakvi dodatni radovi mogu realizirati tek kasnije - jer svaki rudar mogao je probiti planinu, ali umjetnikov je posao bila izrada skulpture.
No Borglum je umro u ožujku 1941., a povijesnu dvoranu ostavio nedovršenom. Njegova obitelj nije odustajala; desetljećima su potomci tražili od vlade da dovrši prostoriju u čast njegova rada. Konačno, 1998. godine obitelji se okupila u dvorani i nadgledala odlaganje nekoliko izložaka koji su demonstrirali rad na planini, uključujući i zapisane riječi:
"Položimo ondje, urezane visoko, što bliže nebu, riječi naših vođa, njihova lica kako bismo potomstvu pokazali kakvi su bili ljudi. Zatim se pomolimo da zapisi ostanu dok ih vjetar i kiša ne istroše", kazao je Borglum, no ulogu koju je imao nije ispunio.
Naime, zbog lokacije na kojoj se prostorija nalazi posjet njoj nikad nije zaživio u praksi jer je teško dostupna, pa će skrivena soba još neko vrijeme ostati tajna koju samo odabrani mogu posjetiti i učiti o najvažnijim događajima američke povijesti.
