Slovenci će biti sretni i kreativni

Dokument pod naslovom "Vizija Slovenije 2050. godine", što ga je u dobroj vjeri kod aktivista civilnih udruga i kreativnih poduzetnika naručila slovenska vlada kao sažetak razmišljanja i želja građana u kakvom društvu žele živjeti u budućnosti, doživio je mnoštvo kritika samo par dana od objavljivanja, a na društvenim je mrežama popraćen s mnogo sarkazma zbog utopijskog zanemarivanja aktualnih društvenih činjenica.

"Slovenci 2050. žive u skladu s prirodom i vremenom, kvalitetno i sretno, stalnim se učenjem sučeljavaju s najvećim izazovima, inovativni su i ideje pretvaraju u realnost. Otvoreni su i spremni na suradnju s partnerima, grade solidarno i tolerantno društvo, te bogate globalnu mrežu svojim jedinstvenim kulturnim identitetom", neke su postavke s početka dokumenta "Vizija 2050".

Predodžba o životu u budućnosti, predstavljena na nekoliko stranica teksta, trebala bi poslužiti vladi za dovršenje programa strateškog razvoja države i izradu pratećih dokumenata, ali su je neki već "pokopali" kao potpuno promašenu i daleko od realnosti.

Takvi se pitaju koliko se u sadašnjim turbulentnim vremenima vrijedi baviti onim što će biti ili neće biti kroz 2-3 generacije te vrijedi li u daleku budućnost kroz takvu "utopiju" projecirati vlastite želje o idealnom društvu.

U Viziji 2050. navodi se, primjerice, se Slovenci kroz dvije generacije neće baviti ideološkim raspravama i dijeliti na potomke domobrana i partizana, kao što se sada događa, nego će biti posvećeni produktivnim raspravama. Također se navodi da će se 2050. godine cijela slovenska državna uprava voziti električnim automobilima, a Slovenija imati uspješno gospodarstvo, bazirano na digitalnoj ekonomiji, kruženju i recikliranju sirovina i "zelenim" tehnologijama, inovativno i profitabilno.

Dakako, zdravstvo će biti javno i svima dostupno, poštovat će se zakoni i ljudska prava, socijalne razlike bit će male, sudski procesi će završavati brzo i pravedno, a u zemlju zbog njene uspješnosti i povoljnih uvjeta života hrlit će strani kapital, uspješna globalna poduzeća i poduzetnici.

Dakako da sadašnje stanje nije takvo, primjećuje znanstvenik Žiga Turk, koji je u jednoj od desnih vlada bio ministar za znanost i obrazovanje. On je na svom blogu napisao kako je "valjda zabunom" bio pozvan na jednu od radionica za pripremu "vizije" i da ga je sustav rada potpuno iznenadio. U pripremi dokumenta, kaže, sudjelovali su većinom aktivisti iz nevladinih udruga koje se zalažu za otvoreno društvo, ali nije bilo uglednijih intelektualaca i poduzetnika koji bi dali primjesu realnosti u taj dokument.

Turk se začudio što radionicu o "viziji" svojom moderatorskom ulogom podržala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a u nastajanju vizije ne vidi puno smisla jer se radi o utopiji koja po njemu zanemaruje realnost i prave mogućnosti razvoja društva, gospodarstva i političkih odnosa.

Kod kritičara dokumenta su se pojavila i pitanja o troškovima, jer je njegovo nastajanje stajalo 430.000 eura, zbog čega se čuju i šale koliko će tek stajati cjelokupna strategija, ako je za kratku viziju dano skoro pola milijuna eura. Neki su se u ovoj prilici sjetili i pokojnog predsjednika Janeza Drnovšeka, koji je na kritike da je nemaštovit pragmatičar bez vizije odgovarao da su upravo političari s velikim vizijama svijetu donijeli najveće nesreće.