Senzacionalno otkriće: Na brdu Turbek našli Sulejmanov grob?

Brdašce Turbek na rubu mađarskog gradića Sigeta dugo vremena bilo je poznato samo po vinogradima i pašnjacima. Ipak, turbulentna prošlost ovog mjesta počela je izlaziti na površinu, a istraživači i turisti hrle na brdo na kojem su se odigrali događaji koji su promijenili europsku povijest.

Mađarski i turski istraživači koji rade na Turbeku vjeruju da su konačno pronašli grobnicu sultana Sulejmana Veličanstvenog, najvećeg vladara Osmanskog carstva koji je umro u Sigetu 1566. godine, javlja Al Jazeera.

Zrínyi-emlékév: pénteken zárul Szulejmán szultán Szigetvár melletti sírkomplexumának… https://t.co/QZt2CojP6I pic.twitter.com/lGwjNqraoS

— Baranya.ma (@BaranyaMa) 14. srpnja 2016.

Sulejman je preminuo prirodnom smrću dva mjeseca prije svog 72. rođendana, i to samo nekoliko sati prije nego što je njegova vojska osvojila zamak Siget, čemu je prethodila krvava bitka.

Kako bi spriječili da vijest o sultanovoj smrti naruši moral vojske, Sulejmanovi bliski suradnici odlučili su njegovo tijelo prokrijumčariti natrag u Konstantinopol, gdje je trebao biti pokopan.

Međutim, vrijeme je bilo toplo, a put predugačak da bi se prenijelo tijelo mrtvaca, zbog čega su, prema legendi, sultanovo srce i ostale organe izvadili i pohranili u zlatnom kovčegu na mjestu gdje je preminuo.
U narednim godinama, podignuto je svetište oko kojeg se razvilo naselje Turbek - po turskoj riječi "turbe" što znači grobnica.

Kada su Habsburgovci osvojili to područje 1680. godine, ovaj simbol osmanskog osvajanja sravnili su sa zemljom i tijekom stoljeća, lokacija Sulejmanove grobnice postala je predmetom nagađanja i rasprava.

In the Hungarian town of Szigetvar archeologists search of the heart of Suleiman the Magnificent https://t.co/E8SQ6fOIV4

— Hungarian Embassy DC (@HungaryinUSA) 18. srpnja 2016.

Profesor geografije Norbert Pap sa Sveučilišta u Pečuhu, koji je pronašao lokaciju na kojoj se vrše iskopavanja, kaže da je shvatio da se lokacija grobnice mora nalaziti na višoj i udaljenijoj točki od zamka Siget, suprotno onome što navode drevni izvori.
Prije dvije godine napravljena je analiza terena koja je potvrdila teoriju profesora Papa.

- Lani su iskopani temelji četvrtaste građevine koja je identificirana kao Sulejmanova grobnica. Ove godine iskopana je džamija i derviško svetište. Pronađene kovanice, noževi, ostaci keramike, cijevi... sve potvrđuje dosadašnju teoriju - kazao je profesor Ali Uzay Peker sa Sveučilišta u Ankari.

To je prema Pekerovom mišljenju definitivan dokaz da se zaista radi o grobnici najvećeg turskog Sulejmana, jer povijesni izvori u kojima je opisana spominju upravo da su se ova dva zdanja nalazila pored.