Šećer za mozak može biti štetniji i od stresnog djetinjstva punog nasilja

Svi znamo da za vitku liniju i zdrave zube slatki napitci nisu dobri. Nova studija pronalazi još jači razlog zašto ih ne bi trebali piti i kako štetno djeluju na mozak.

Pokazalo se, naime, da su promjene koje šećer čini emocionalnom ponašanju i kognitivnoj funkciji jače nego one koje uzrokuje stres pretrpljen na početku života.

Već je poznato da stres i nasilje koje dijete doživi povećavaju rizik slabijeg mentalnog zdravlja i mogućih psihijatrijskih poremećaja u kasnijem životu. Loše postupanje prema djeci u njihovom djetinjstvu povezano je sa smanjenim volumenom mozga, a te promjene vezane su sa tjeskobom. Takva djeca izložena su stalnim povećanim razinama hormona stresa, kortizola.

Provedena je studija na štakorima

Studija na štakorima je utvrdila da je konzumacija šećera kod životinja koje nisu bile pod stresom proizvela slične promjene u hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za memoriju i stres, kao kod štakora pod stresom. Izloženost stresu u ranom životu kao i konzumacija zašećerenih pića reduciraju odgovor receptora koji vežu kortizol što umanjuje sposobnost oporavka od stresne situacije.

Gen odgovoran za rast živaca smanjio se od šećera

I gen koji je važan za rast živaca smanjio se jednako i od šećera i od stresa. Štakori su unosili visoke količine šećera tijekom rasta i utjecaj koji je šećer imao na razvoj njihovog mozga je zabrinjavajuć. Osobe koje su bile izložene stresu u mladosti, imale su strukturne promjene u hipokampusu. Konzumacija šećera kod štakora ima isti učinak.

Ovakve studije nije moguće provesti na ljudima, ali za pretpostaviti je da se ove promjene događaju i nama pa je vrlo važno što više smanjiti konzumaciju šećera, osobito kod djece. Ova saznanja sugeriraju da bi trebalo proučiti moguće dugoročne efekte visokog unosa šećera na mozak i ponašanje.