Salko Šarić: Izjave Veselina Gatala su podvale

Proteklih dana u Mostaru su održane dvije manifestacije 'Šantićeve večeri poezije'. Jednu manifestaciju su organizirali Eparhija Zahumsko – hercegovačka i Primorska i 'Gusle' iz Mostara, dok su organizatori druge manifestacije bili Grad Mostar, Muzej Hercegovine i SPKD "Prosvjeta" Mostar.

Osim što je manifestacija podijeljena kao i mnoge druge stvari u Mostaru, tako se počela voditi rasprava i oko scenografije na manifestaciji u organizaciji Grada Mostara i Muzeja Hercegovine.

Objavljeno je reagiranje na postavljenu scenografiju, a na redakcijski mail stigla je i reakcija Salke Šarića koji je i odabrao scenografiju za ovu manifestaciju, a reakciju prenosimo u cjelosti.

"Poštovana redakcijo,

u subotu, 10. rujna, oko 15 sati, zvali su me iz nekih medija da komentiram 'reagiranje' Eparhije Zahumsko – hercegovačke i Primorske, sa sjedištem u Mostaru - te SPKD 'Prosvjeta' – GO Mostar, a u vezi sa upotrebom grafike 'Golgota', njemačkog slikara Maxa Klingera, kao dio rješenja scenografije u programima u okviru tradicionalnih 38. Šantićevih večeri poezije.

Kako nisam bio upoznat sa potpunim sadržajem 'reagiranja', nisam ni mogao dati cjelovitu izjavu. Poslije me je nazvala urednica kulture u 'Dnevnom listu', prepričala o čemu se radi i na osnovu toga – ja sam joj dao kratko priopćenje preko telefona. Kako ja u stanu nemam kompjutera, pa tako ni pristup internetu, tek danas (11.9.2011.) pročitah 'reagiranje' i izjavu pisca Veselina Gatala u 'Dnevnom listu' na str. 57.

Nije mi jasno na osnovu čega je 'reagirala' Eparhija, jer nitko od dostojanstvenika Eparhije Zahumsko – hercegovačke i Primorske nije bio niti na jednom programu tradicionalnih 38. Šantićevih večeri poezije. Kako god, 'pogrešno' su informirani. Na završnoj večeri jeste bio član SPKD 'Prosvjeta' – GO Mostar, pisac Veselin Gatalo.

Evo moga odgovora nakon uvida u 'reagiranje' i izjavu.

O KLINGEROVOJ GRAFICI 'GOLGOTA'

Grafika 'Golgota', njemačkog slikara Maxa Klingera (1857. – 1920.), nastala je krajem 19. st. Za svoj rad Klinger nije niti kritiziran, niti osuđivan – samo hvaljen. Možda su njegov rad poručili crkveni krugovi, kako je bilo veoma uobičajeno u to vrijeme (ja sam original vidio na izložbi sakralne umjetnosti u Beču 1997. godine), možda krasi zidove neke bogomolje – možda nekog muzeja.

Koliko me sjećanje služi, jer davno sam čitao o autoru u jednom od 'Lexikon der bildenden Kunstler', umjetnik ju je posvetio uspomeni na posljedice niza katastrofalnih vjerskih ratova, koji su zadesili Njemačku koncem 16. st.

Grafika je rađena u uobičajenom slikarskom maniru, prikazivanja religioznih tema u zapadnoeuropskom slikarstvu – i takvih slika je na tisuće po sakralnim objektima i muzejima širom Europe; i ne sadrže nikakve skaradnosti ni uvrede.

Koliko je nagosti na radovima sa vjerskim temama A. Duerera; a kad bi bilo po onima koji su 'reagirali' na Klingerovu grafiku, Sikstinsku kapelu bi trebalo prebojiti, zbog nagosti na radovima M. Buonarrotia.

Klingerova grafika 'Golgota' objavljena je u čuvenom njemačkom časopisu 'Illustrirten Zeitung' – Leipzig, 12. travnja 1900. Nr. 2963, kao uskršnji poklon čitateljima. Za tu priliku grafiku je posebno tiskala čuvena grafička kuća 'Verlag von J.J. Weber' iz Leipziga. Sve to događalo se u vrijeme kada su crkvene strukture bile rigidnije nego danas, u kršćanskoj Njemačkoj, i sigurno, da je na Klingerovoj grafici bilo šta uvredljivo za Crkvu i vjernike, ne bi dozvolili da se umnožava i poklanja – pogotovo ne za Uskrs. Takvo što ne bi dozvolila ni redakcija, nekad svjetski uglednog i ozbiljnog časopisa, sa tradicijom izlaženja preko stotinu godina. Nema smisla biti, što se veli, veći katolik od pape. Tko se tu, zašto i kome treba ispričavati. Trebaju se oni, što su 'reagirali', ispričati pokojnom slikaru – nazvavši njegov rad, na neviđeno, 'blasfemičnom škrabotinom', kao i kreatorima tradicionalnih 38. Šantićevih večeri poezije zbog zlonamjernih konstrukcija i obmanjenoj javnosti. Da zna jadni Klinger kako se na provincijalan način u Mostaru bave njime.

Tko želi, može vidjeti otisak iz 'Illustrirten Zeitunga', imam primjerak kupljen u jednom bečkom antikvarijatu. Sigurno je ovaj časopis i digitaliziran, pa se sve može provjeriti na internetu.

'PRIVIĐENJE' GENITALIJA

Kao što neki iz paralelnih 'Šantićevih večeri poezije' imaju 'moć' da u tekstu pročitaju ono što nije izrečeno, tako, neki od njih, imaju 'moć' da na slici vide ono što ne postoji, i što nitko od publike nije vidio, niti je mogao vidjeti.

U 'Dnevnom listu' (11.9.2011. str. 57) Veselin Gatalo izjavljuje da su na Klingerovoj grafici 'goli penisi'. To je notorna neistina. Na grafici toga nema. Postoji na raspelima, kako je izvorno postojalo na toj napravi za smaknuća, dva drvena žljeba koja su služila da se oslone noge i gornji dijelovi stegna mučenika. Slabine su pokrivene platnom, koje se, zbog položaja tijela mučenika, kod centralne figure skupilo između bedara. Kod egzekutora u pozadini vide se stegna, ostalo su predstavnici vlasti itd. Sve drugo je 'priviđenje', ili točnije – zlonamjerna konstrukcija u cilju obmane javnosti. Format grafike na sceni bio je 6 x 3,20 m, i svatko je mogao da je savršeno vidi.

Također, nije mi jasna njegova izjava '...da je to urađeno namjerno da bi se kultura jednog naroda bacila pod noge i da bi se Aleksa Šantić minorizirao na razini osrednje pornografije...' Opet podvala! Tradicionalne 38. Šantićeve večeri poezije u svojim programima se nisu bavile 'kulturom jednog naroda', niti bilo kojeg, to nije njihova zadaća – pa tako nisu, na navedenoj razini, mogle uvrijediti bilo koga. Niti su tradicionalne, gradske, Šantićeve večeri poezije vjersko - nacionalna manifestacija, niti smo se mi u programima bavili takvim temama. Konstrukcija je to van konteksta – zlonamjerna konstrukcija. Šantić ničim nije 'minoriziran'. Klingerova grafika 'Golgota' vrijedno je, recentno umjetničko djelo – koje ničim nije zasmetalo crkvenim krugovima i vjernicima, kako sam argumentirao u ovom tekstu, a likovni kritičari je smatraju izuzetno vrijednim ostvarenjem. Kao takva, nije mogla povrijediti bilo koga - pa ni Šantića.

BEZOČNA HAJKA

Sve ovo, kako je 'reagirano', u službi je hajke na tradicionalne, gradske, 'Šantićeve večeri poezije' – osmišljena i sinhronizirana akcija. Na ove podvale nasjeli su i mnogi mediji, a neki, 'zna se', svestrano su i podržali ovu bezočnu hajku.

Više - manje, u gradu je postalo jasno o čemu se radi. Zlonamjerna je i osmišljena hajka, u zadnje tri godine, na tradicionalne 'Šantićeve večeri poezije'. Neka SPKD 'Prosvjeta' – GO Mostar, pravi i stvara svoju nacionalnu manifestaciju, kroz koju će artikulirati srpsku kulturu. Tko im brani, ali neka ne koriste ime gradske manifestacije koje je u opticaju već 42 godine. Malo mašte i sve će biti O.K., ako ima dobrih namjera. Želim im puno uspjeha u tome.

Mi smo na 38. Šantićevim večerima poezije napravili veoma uspješne programe i slavili stvaralaštvo, a ne bilo čiju nacionalnu kulturu. Nikoga nismo vrijeđali - na bilo koji način.

Publika je, prema reagiranju, bila i više nego zadovoljna ponuđenim programima. Kako reče jedna od posjetiteljki završnog programa Večeri, čestitajući organizatorima: 'Sve je prštilo od umjetnosti'. I jeste! Bilo je prekrasno čuti i vidjeti te mlade pjesnike, koji su na nastupu dali sve od sebe, odličan Kvartet mostarskog Simfonijskog orkestra, maštovitog i uvijek odličnog voditelja programa, pjesnika i glumca Nedžada Maksumića i inspirativno scensko rješenje prostora. Na našu radost i radost publike i na, avaj, zluradost određenih krugova. Obmana javnosti u vezi Klingerove grafike 'Golgota' je u funkciji skretanja pozornosti medija kako bi se bavili trivijalnostima, a ne uspješnim programima tradicionalnih, gradskih, 38. Šantićevih večeri poezije.

Kako više ne želim biti sudionik epskih rasprava – oko nečeg što je izmišljena i podvaljena 'tema' javnost – ovo je moje zadnje javljanje na ovu 'temu', navedeno je u reakciji Salke Šarića.