Pušači se nakon prestanka pušenja udebljaju oko sedam kilograma

Znanstvenici iz Sveučilišne bolnice u Zurichu otkrili su kako je za nakupljanje kilograma "kriva" promjena bakterijske mikroflore u našim crijevima. Otprilike 80 posto osoba koje su prestale pušiti prosječno nakupi 7 kg, a pokazalo se da tjelesna masa raste i unatoč istom kalorijskom unosu ili čak i manjem.

Znanstvenici iz Sveučilišne bolnice u Zurichu otkrili su kako je za nakupljanje kilograma 'kriva' promjena bakterijske mikroflore u našim crijevima, prenosi Zdrava krava. Također, ustanovljeno je kako osobe koje su prestale pušiti imaju sličan sastav bakterijske mikroflore kao i pretile osobe.

Analiza uzoraka stolice pokazala je kako se u crijevima osobe koje su prestale pušiti dogodila velika promjena. Udio sojeva Proteobacteria i Bacterioides je narastao i to na uštrb sojeva Firmicutes i Actinobacteria phyla. Ranije studije su otkrile kako kod pretilih osoba također prevladavaju sojevi Proteobacteria i Bacterioides, a pretpostavlja se da takav omjer bakterija u crijevima učinkovitije koristi energiju iz hrane što je i razlog povećanja tjelesne mase.

Podsjetimo, da je pušenje bolest ovisnosti dokazuju ranije objavljena istraživanja koja dokazuju da gotovo svaka deseta osoba koja je pobijedila rak ne prestaje pušiti, već nastavlja pušiti i do 15 cigareta dnevno.

U ovisnosti nikotin ima dominatnu ulogu kao psihoaktivna droga. No u pojavi ovisnosti od pušenja važnu ulogu imaju i brojni ponavljani pokreti pri pušenju, posebno ruku i mišića oko usta, prilikom paljenja cigarete, otresanja pepela, držanja i gašenja opuška.

Pušači koji puše dnevno oko 20 cigareta naprave i oko 500-600 "poljubaca" pokretima usnih mišića. Neugodan miris dima utječe također na ovisnost, a također i vatra šibice ili upaljača te njihovo paljenje. Svi ti pokreti koji se ponavljaju i nekoliko stotina puta čine zapravo ritual koji je izvor ovisnosti. Rijetko postoji ovisnost samo o jednoj drogi, obično postoji višestruka ovisnost o nikotinu i kofeinu odnosno o nikotinu, kofeinu i alkoholu.

Svaki pušač svakodnevno sebi samom i ljudima oko sebe narušava kvalitetu življenja jer duhanski dim u većoj ili manjoj mjeri oštećuje sve osjete. Najviše oštećuje osjete koji su u neposrednom kontaktu s dimom cigarete (njuh i okus).

Inače, pušenje uzrokuje 25 bolesti od čijih posljedica godišnje umire oko 6 milijuna ljudi.