Promjene prijete Hadrijanovom zidu
Arheolozi na Hadrijanovom zidu, starom 1.900 godina, u sjevernoj Engleskoj suočavaju se sa novim neprijateljem - klimatskim promjenama, koje prijete njegovoj ogromnoj riznici rimskih artefakata.
Tisuće vojnika i mnoge njihove obitelji živjele su oko kamenog zida dužine 118 kilometara, koji prelazi Englesku od zapadne do istočne obale, označavajući granicu Rimskog carstva i formirajući najveću britansku rimsku arheološku lokaciju, piše Srna.
Zidanje je počelo 122. godine nove ere za vrijeme vladavine cara Hadrijana i označavalo je granicu između rimske Britanije i nepokorene Kaledonije, pomažući da se barbarski napadači drže podalje od carstva.
Rimski vojnici koji su tamo živjeli ostavili su iza sebe ne samo drvene konstrukcije, već i fascinantne ostatke koji pomažu arheolozima da utvrde svakodnevni život tih ljudi.
Oni uključuju utvrdu Vindolanda, oko 53 kilometra zapadno od današnjeg grada Newcastlea na Tyneu, rimsko naselje na prvobitnom istočnom kraju zida, koje je tada nazvano Pons Aelius.
"Mnogi pejzaži na Hadrijanovom zidu sačuvani su ispod tresava i močvara - veoma vlažnog zemljišta, koje je štitilo i pomagalo arheolozima gotovo dva milenija", rekao je Andrew Birley, direktor iskopavanja i izvršni direktor Vindolanda Trusta za AFP.
Međutim, zbog globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena dolazi do promjena.
Zemlja se zagrijava brže od temperature zraka, zgušnjavajući prethodno vlažno zemljište i propuštajući kisik kroz nastale pukotine.
"Kada taj kisik uđe tamo, stvari koje su zaista delikatne, koje su napravljene od kože, tekstila, predmeta od drveta, pucaju, propadaju i zauvijek se gube", izjavio je Birley.
Tijekom godina, dramatičan pejzaž oko zida otkrio je kamene i drvene konstrukcije, kožne cipele i odjeću, alate, oružje, pa čak i rukom pisane drvene ploče, što je sve doprinijelo boljem razumijevanju rimske vladavine u Britaniji.
Otkopano je samo oko jedne četvrtine lokaliteta u Vindolandi, a tvrđava je samo jedna od 14 duž Hadrijanovog zida, koji je od 1987. godine na listi svjetske baštine UNESCO-a i jedna je od najpoznatijih britanskih drevnih turističkih atrakcija.
"Manje od jednog procenta Hadrijanovog zida je arheološki istraženo i veliki dio tog pejzaža je zaštićen u ovom vlažnom tresetnom okruženju i to je pejzaž koji je zaista ugrožen", naglasio je Birley.
The events and activities taking place during the year-long HW1900 Festival will officially begin tomorrow!
— Hadrian's Wall (@HadriansWall) January 23, 2022
As Bill Griffiths of @TWAMmuseums explains "there is something for everyone"
Take a look https://t.co/H1RGutwMo2@NorthTyneCA pic.twitter.com/brRUR0AuOK
Na lokaciji su izložene desetine rimskih cipela svih polova, uzrasta i društvenih slojeva, a to je samo mali uzorak od oko 5.500 kožnih predmeta koji su do sada pronađeni samo na jednom mjestu. Zahvaljujući crnoj, tresetnoj zemlji, mnogi artefakti su zadržali fascinantan nivo detalja.
"Oni su fantastični jer su potpuno promijenili našu percepciju Rimskog carstva, rimske vojske, promijenili su je od potpuno muškog logora u mjesto s velikim brojem žena i djece koja jure naokolo", istakao je Birley. Dodao je kako su te informacije dostupne samo zbog očuvanih artefakata koji su sada ugroženi zbog klimatskih promjena.
