Prijeti nam apokalipsa - gradovi ostaju bez pitke vode

Voda je jedan od najvažnijih sastojaka našeg života. Iako je 70% površine zemlje pokriveno vodom, čini se kako 3% pitke vode, za nekoliko godina, neće biti dovoljno za sve njezine stanovnike. Posebno one koji žive u velikim svjetskim gradovima kojima prijeti nestašica pitke vode. Iako zasad ne moramo brinuti o nestašici pitke vode u Hrvatskoj, čini se kako taj problem, brine niz zemalja diljem svijeta. Tako čak više od milijardu ljudi nema pristup pitkoj vodi, a skoro 3 milijarde ljudi ima problema s pristupom pitkoj vodi. UN-ova istraživanja pokazuju kako će se do 2030. godine za 40% povećati potražnja za vodom, s obzirom na klimatske promjene, rast populacije i sl. Pretpostavlja se kako će s nestašicom pitke vode posebno biti pogođeni i veliki svjetski gradovi.

1. Sao Paulo

Brazilski financijski centar i jednog od deset najnapučenijih gradova na svijetu 'vodna' kriza zahvatila je 2015. godine i tada su glavne rezerve pale ispod 4%. U gradu s 21,7 milijuna stanovnika, na vrhuncu nestašice vode, policija je osiguravala cisterne s vodom i čuvala ih od napada mnogobrojnih pljačkaša. Pretpostavlja se kako je suša koja je zahvatila južni Brazil između 2014. i 2017. kriva za ovaj problem. UN-ova delegacija koja je posjetila Sao Paulo kritizirala je i vladu zbog 'manjka planiranja i ulaganja'. Iako je kriza vode završila 2016. godini, u 2017. godini pokazalo se da su glavne rezerve 15% ispod očekivanih, što je budućnost opskrbe vodom još jednom dovela u pitanje, piše Express.hr.

2. Bangalore

Razvoj ovog grada na jugu Indije, sveučilišnog i istraživačkog središta, s razvijenom industrijom, brojnim informatičkim i telekomunikacijskim tvrtkama, doveo je do problema u opskrbi s vodom. Grad kojeg se naziva 'Silicijskom dolinom Indije' s obzirom na svoje dotrajale i stare sustave vodoopskrbe i odvodnje gubi veliku količinu vode. U Bangaloreu se tako 85% vode u gradskim jezerima može koristiti samo za navodnjavanje i industrijsko hlađenje.

3. Peking

Svjetska banka definirala je manjak pitke vode trenutkom u kojem stanovnik dobiva manje od 1,000 kubičnih metara pitke vode godišnje. 2014. godine stanovnici Pekinga, njih više od 20 milijuna, tako su imali na raspolaganju samo 145 kubičnih metara vode godišnje. U Kini živi gotovo 20% svjetske populacije, koja ima samo 7% svježe (pitke) vode. Istraživanja pokazuju kako su se i rezerve vode smanjile za 13%. No tu je i već svima poznati problem zagađenja. Podaci pokazuju kako je od 2015. godine 40% vode u Pekingu toliko zagađeno da se ne može koristiti ni u poljoprivredni a ni u industriji Kineske vlasti pokušavaju riješiti ovaj problem kroz razne projekte i programe, te edukacijom građana.

4. Kairo

Nekad ključna za razvoj jedne od najvećih civilizacija, rijeka Nil izvor je čak 97% vode u Egiptu, ali i 'odlagalište' raznog otpada. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava kako će se Egipat boriti s nestašicom vode od 2025. godine. Ono što brine je i podatak kako je Egipat jedna od zemalja s velikim postotkom smrti vezanih uz zagađenje vode.

5. Jakarta

Kao i većina gradova uz obalu, i Jakarti prijeti opasnost od podizanja visine vode. No problem pitke vode povećava i manjaka vode iz slavine. Naime, budući da nešto manje od polovice stanovnika Jakarte, koje se procjenjuje na 10 milijuna, ima pristup vodi iz slavine, često dolazi do ilegalnog crpljenja vode. Takva praksa šteti spremištima vode, a i teško je nadoknaditi 'ukradenu' vodu.

6. Moskva

Četvrtina zaliha svjetske pitke vode nalazi se u Rusiji, zemlji koja se bori s onečišćenjem koje im je ostavio sovjetski režim.Taj podatak posebno brine Moskvu, gdje 70% opskrbe vode čini voda iz rijeka, jezera i sl. Podaci pokazuju i da od 35% do 60% rezervi pitke vode u Rusiji ne zadovoljava zdravstvene uvjete.

7. Istanbul

Turska vlada proglasila je stanje 'vodnog stresa' budući da je opskrba građana pala ispod 1,700 kubnih metara u 2016..godini. Stručnjaci upozoravaju kako bi se situacija mogla i pogoršati pa bi do velike nestašice vode moglo doći do 2030. godine. Gradovi s velik brojem stanovnika kao što je Istanbul imaju velikih problema s pitkom vodom i zbog dugotrajnih razdoblja suše. Gradske rezerve vode pale su od 2014. na manje od 30%.

8. Mexico City

Stanje je slično i u gradu s 21 milijunom stanovnika. Jedan od pet stanovnika grada imaju vodu iz slavine samo nekoliko sati tjedno, dok 20% njih pitku vodu iz slavine ima tijekom dana. Grad uvozi više od 40% posto vode iz udaljenih izvora, ali nema politiku recikliranja otpadnih voda. Gubici vode, uzrokovani dotrajalim i starima sustavom vodoopskrbe i odvodnje, procjenjuju se na 40%.

9. London

London 80% svoje vode i rezervi, izvlači iz rijeke Temze i Lea. Gradu prijete problemi s opskrbom do 2025. godine, a ozbiljna nestašica vode do 2040. godine.

10. Tokio

Tokio prati glas kišnog grada, no glavnina kiše ipak pada samo nekoliko mjeseci u godini i tu je vodu potrebno sačuvati i u razdobljima teških suša. Najmanje 750 privatnih i javnih zgrada u Tokiju imaju sisteme kojima se skuplja kišnica. U gradu živi 30 milijuna ljudi a 70% vode ovisi o vodama koje se skupljaju iz rijeka, jezera i otopljenog snijega. Nedavne studije pokazuju kako se planira smanjiti količina vode koja curi zbog dotrajalog sistema na 3%.

11. Miami

Iako je Florida među pet država u SAD-u s najvećom količinom kiše, Miami ima problem nestašice pitke vode. Naime, projekt isušivanja iz prošlog stoljeća, zagadio je gradski glavni izvor vode. Iako je prošlo gotovo 100 godina od otkrivanja problema, morska voda ipak polako utječe posebno zbog ubrzanog podizanja vode, unatoč izgradnji podzemnih barijera.