Prije 160 godina Vuk Karadžić postao počasni građanin Zagreba

Poput mnogih gradova svijeta i Grad Zagreb njeguje institut dodjele titule počasnog građanina. Uz imena državnika, umjetnika, političara, znanstvenika i drugih zaslužnih građana, ima i nekih koji su pogodovali određenim povijesnim trenucima, za koje bi mnogi danas mogli polemizirati zaslužuju li ovo glasovito priznanje.

Sve u svemu, titulom počasnog građanina, koja se dodjeljuje od 1850. godine, okićeno je do 2020. ne više od 60-ak ličnosti. Od perioda Austrougarske monarhija (1850. – 1918.) kada je odlikovano ukupno 27 uglednika, preko Kraljevine Jugoslavije (1918. – 1941.) u kojoj je ovo odlikovanje ponijelo njih osam, SFR Jugoslavije (1945. – 1990.) kada je podijeljeno deset odlikovanja, pa do samostalne Republike Hrvatske koja je od 1990. godine do danas odlikovala ovim priznanjem desetak ličnosti.

Prvi počasni građanin Zagreba postao je 1853. austrijski ministar i političar Alexander von Bach, a kompletan spisak odlikovanih dostupan je na stranicama Grada Zagreba.

Među svim tim zaslužnicima i prijateljima glavnog grada današnje Hrvatske i dan danas se nalazi reformator srpskog jezika i pravopisa Vuk Stefanović Karadžić (1787–1864).

Zastupništvo Grada Zagreba, tada u sastavu Austrougarske monarhije, 16. rujna 1861. godine dodijelilo je Vuku Stefanoviću Karadžiću Povelju počasnog građanina, kao "srpskom jezikoslovcu i reformatoru srpskog jezika" poveljom su mu data "sva prava, slobode i koristi, kao što svakom građaninu Zagreba, po zakonu i starom narodnom običaju, pripadaju".

Filolog, reformator srpskog jezika, sakupljač narodnih umotvorina, Vuk Karadžić je i pisac prvog rječnika srpskog narodnog jezika, "najvažnije pojedinačne knjige u srpskoj kulturi", po ocjeni srpskog akademika Pavla Ivića.

S obzirom na to da ta odluka nije mijenjana, poznati srpski jezikoslovac još uvijek je počasni građanin hrvatske metropole. Sve do 1992. godine u Zagrebu je imao i ulicu, ali je ona te godine preimenovana.

Inače, Vuk Karadžić rođen je u Tršiću 7. studenoga 1787., u obitelji u kojoj su djeca umirala, pa je dobio ime Vuk kako ga vještice ne bi ubile.

Očevim podrijetlom (baka i djed) je iz plemena Drobnjaci (suvremena Crna Gora), iz sela Petnjica, a majka mu je rođena u Bratonožićima, također u Crnoj Gori.

Karadžić je umro u Beču 7. veljače 1864. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Beograd 1897. godine i s velikim počastima pokopani u Sabornoj crkvi, pokraj Dositeja Obradovića.

Uz Vuka je titulom počasnog građanina Zagreba svojevremeno okićen i njegov bliski suradnik Đura Daničić, srpski znanstvenik i filolog, sekretar Društva srpske slovesnosti, profesor Liceja i Velike škole u Beogradu, jedan od potpisnika Bečkog književnog dogovora.

Još kao mladog pravnika susret s Vukom Karadžićem približio ga je filologiji i već 1847. godine objavio je "Rat za srpski jezik i pravopis", te na taj način u velikoj mjeri doprinio pobjedi Vukovih ideja.

Daničić je kao jezikoslovac odlikovanje od Grada Zagreba dobio 1886. godine. Upravo Daničića često navode kao utemeljivača srpskohrvatskog jezika.

Primjerice Đuro Daničić zaslužan je što slovo đ pišemo danas upravo tako, umjesto prethodnog dvoglasa. Ovo pravilo koje je on uveo počelo se primjenjivati od 1902. godine, kada je prvi put spomenuto u časopisu "Srđ", koji je izlazio u Dubrovniku. (Izvor: p-portal.net)