Preporuke građanima: Kako se ponašati u uvjetima toplotnog udara

Operativno komunikacijski centar Bosne i Hercegovine je za građane izdao upute kako se ponašati u uvjetima toplotnog vala.

Upute prenosimo u cijelosti.

U zadnjih deset godina prisutan je trend porasta temperature u ljetnom razdoblju, što utječe na zdravstveno stanje stanovništva. U Europi je zabilježen porast smrtnosti povezan s velikim vrućinama, dok procjene za Europu ukazuju na vjerojatnost povećanja zdravstvenih rizika zbog toplotnih valova koji uzrokuju ozbiljne zdravstvene i socijalne posljedice.

Kako pravovremene preventivne mjere mogu umanjiti broj umrlih od toplotnih valova, donosimo vam preporuke za zaštitu od velikih vrućina.

Rashladite svoj dom:

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću.

To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina, te ako imate kronične zdravstvene probleme.

• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili roletne tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i roletne (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.

• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Ako imate uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine:

• Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana/kuće, posebno noću.

• Ako vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).

• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.

• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana.

• Potražite sjenu.

• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

• Redovno koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.

• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

• Izbjegavajte boravak na suncu u vremenu od 10-17 sati, naročito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;

• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotavanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.

• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete vani, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.

• Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.

• Pijte redovno dovoljno tekućine, ali ne naglo, i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomozite drugima:

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.

• Razgovarajte o toplotnom udaru s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.

• Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.

• Ako uzimaju lijekove, provjerite s doktorom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.

• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplotnog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme:

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).

• Tražite savjet doktora, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:

• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu;

• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu;

• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć;

• Savjetujte se s doktorom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem - kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-30°C.

Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se i preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova!