Prehrana u trudnoći utječe na ponašanje i inteligenciju djece

Sve je više pokazatelja da prehrana u trudnoći majke i ranoj fazi života djece „programira" dugoročno zdravlje, razvoj mozga i razinu inteligencije te da su pojedini nutrijenti izuzetno važni za te procese.

To potvrđuje istinitost popularne izreke „ono si što jedeš" i njen značaj za razvoj inteligencije kod djece.

Istraživači u projektu Nutrimenthe usredotočili su se na to kroz petogodišnju studiju koja je obuhvatila stotine europskih obitelji s malom djecom.

Autori studije promatrali su učinke vitamina B, folne kiseline, majčinog i adaptiranog mlijeka, željeza, joda i omega-3 kiselina na kognitivni, emocionalni i bihevioralni razvoj djece u razdoblju od prije rođenja do devete godine života.

Istraživanje je otkrilo da folna kiselina, koja se u nekim zemljama Europske unije preporuča trudnicama u prvom tromjesečju trudnoće, može smanjiti vjerojatnost problematičnog ponašanja tijekom ranog djetinjstva.

Prehrana bogata masnom ribom također je blagotvorna, ne samo zbog omega-3 kiselina koje imaju važnu ulogu u izgradnji moždanih stanica, već i zbog joda koji pozitivno utječe na čitalačke sposobnosti kod djece od devet godina.

Prof. Cristina Campoy, voditeljica projekta, objasnila je: ''Kratkoročna istraživanja nisu uspijevala prikazati stvarni značaj prehrane u ranoj fazi života.

Nutrimenthe je stvoren kao dugoročna studija, jer mozgu treba vremena za sazrijevanje, a nedostaci u ranoj dobi mogu imati dalekosežne posljedice. Stoga je prehrana u ranoj dobi izrazito važna."

Brojni drugi čimbenici također mogu utjecati na mentalne sposobnosti djece, uključujući razinu obrazovanja roditelja, njihov socioekonomski status i dob te, prema otkriću projekta Nutrimenthe, genetsku pozadinu majke i djeteta.

Oni mogu utjecati na obradu i prijenos različitih nutrijenata tijekom trudnoće i dojenja, a time i na razvoj mentalnih sposobnosti.

Pružajući savjete roditeljima, Cristina Campoy je istaknula: ''Važno je paziti na prehranu tijekom trudnoće i u ranoj fazi života djeteta te po mogućnosti dojiti što dulje, jer takva 'dobra prehrana' može pozitivno utjecati na mentalne sposobnosti u kasnijem djetinjstvu. Ipak, buduće studije trebale bi istražiti genetske varijacije kod majki i djece kako bi bilo moguće pružiti im najbolji savjet. Ovo je relativno novo područje puno izazova!"

Rezultati projekta Nutrimenthe pridonijet će znanstvenoj podlozi za preporuke vezane uz prehranu za trudnice i djecu kako bi poboljšala mentalne sposobnosti