700 godina stare klime i danas rade

Tehnologija stara tisućljećima godina i danas je jako učinkovita u onome što joj je namjena - rashlađivanje prostora. Drevni klimatski uređaji, koji postoje i danas, bili su posve drugačiji od današnjih. I nisu se nalazi unutar prostora, spavaće sobe ili slično, već na krovu. No toliko su snažni da su mogli rashladiti cijelu kuću, čak i palaču. Najviše takvih, danas posebno zaštićenih spomenika kulture, nalazi se u arapskim zemljama. Hlađenje uz šalicu čaja pri temperaturi od 40 stupnjeva sigurno vam nikada ne bi palo na pamet, no ispijanje tog čaja dok ste ugodno zavaljeni na terasi uz lagani povjetarac koji dolazi zahvaljujući "lovcima na vjetar", čini se kao puno bolja ideja. 

Vjetrohvati su visoke strukture poput dimnjaka koje možete vidjeti na krovovima starijih kuća diljem iranskih pustinjskih gradova. Njihov zadatak je uhvatiti hladni povjetarac i usmjeriti ga prema dolje, prema prostorijama kuća ili u podrumske prostorije kako bi rashladio hranu, piše BBC.

Studije su pokazale kako oni mogu smanjiti unutrašnju temperaturu za oko 10 stupnjeva.  Od doba drevne Perzije, Egipta, ljudi su se trudili i pokušavali svoju arhitekturu prilagoditi teškim vremenskim uvjetima i upotrijebiti prirodne načine rashlađivanja. Primjeri ovakvih rješenja mogu se naći na Bliskom Istoku, Egiptu, Pakistanu i Indiji. Budući da su smješteni na najvišem dijelu zgrade izloženi su propadanju, no ni to ih nije spriječilo da opstanu do naših dana.

Najstariji primjerak u Iranu je iz 14 stoljeća, no njihovi tragovi mogu se naći i u zapisima perzijskog pjesnika Nasira Khusrawa iz 5. stoljeća.  Već se godinama vodi vrlo žustra rasprava o porijeklu tih drevnih rashladnih uređaja. Tako će Egipćani po umjetničkim djelima iz 1300 godina pr. Kr. pronađenima u grobnici faraona Nebamuna, reći kako su prvi razvijeni upravo u Egiptu, dok će iranski arhitekti reći da će zahvaljujući dokazima brojnih struktura sličnih dimnjaku iz 4000 pr. Kr. porijeklo ovih lovaca biti upravo Iran. 

Bez obzira gdje je izgrađen prvi, profesor dr. Abdel Moniem El-Shorbagy sa Sveučilišta u Jeddahu, reći će kako su pronađene strukture dokaz velikog utjecaja kojeg je perzijska arhitektura ostavila na ove regije. Po jednoj teoriji oni su se proširili arapskim svijetom nakon arapskog osvajanja Irana u 7. stoljeću.

Iako je u većini slučajeva oblik ovih "lovaca" pravokutan s otvorima koji mogu 'uhvatiti' vjetar koji puše sa svih strana, česti  su i heksagonalni i osmerokutni. Ovisno o gradu u kojem se koriste i vjetrovima koji pušu tako se i dizajniraju otvori, posebno u gradovima u kojima vjetar donosi i prašinu iz pustinje. 

Hladniji vjetrovi koji pušu na većim visinama spuštaju se prema dolje, vertikalno, i potiskuju topao zrak iz podnožja prema van. U trenucima u kojima nema povjetarca ponašaju se kao solarni dimnjaci i stvaraju pritisak kojim topli zrak odlazi iz prostorija, pa ih tako i rashlađuje.  Unatoč tome što ih se i dalje može naći na mnogim krovovima, oni su zapravo ostaci prošlosti koje su danas mnogi zamijenili modernim klima uređajima. Kako kaže 85-godišnji stanovnik Jazda Abbas Farroghi, mnogi njegovi susjedi preselili su se u moderne stanove, prenosi Express.hr.

"Kuće su ostale prazne ili se iznajmljuju radnicima ili imigrantima. Najbolje što im se može dogoditi je da ih kupi neki bogataš iz Teherana i Shiraza i pretvori u hotel", naglašava.

U hotel je pretvorena i kuća gđe Farrokhi koja se i dalje sjeća trenutaka koje su provodili u njezinom vrtu. Sada se preselila samo malo dalje od svoje kuće, a danas tradicionalnog hotela Royay Ghadim. "Još ponekad posjetim svoj dom. Sada izgleda dobro i drago mi je što je očuvan", rekla je. 

Jedan od najstarijih gradova na svijetu Jazd upisan je na UNESCO-ov popis zaštićenih mjesta svjetske baštine u Aziji 2017. godine. Iako se čini kako je to dovoljno zaštite za ovaj drevni grad i njegovu arhitekturu, voditelj lokalne turističke agencije Farsad Ostand, vjeruje kako se može učiniti još i više.

  "Prije nekoliko godina, Institut za kulturno naslijeđe počeo je izdavati zajmove onima koji su kupili ove stare kuće i željeli ih renovirati i pretvoriti u hotele i restorane te očuvati. No sada ljudi provedu godine čekajući takve kredite, jer vlast nema novaca za te stvari", naglašava.

Dok se prisjeća svojih mladih dana koje je proveo u kući svoga djeda ležeći ispod jednog takvog vjetrohvata koji je bio dobar koliko su i današnji klima uređaji, nada se kako će se očuvati sve ove povijesne strukture. 

"Dok god turisti i dalje dolaze sve će biti dobro. Njima je stalo do starog grada i lovaca, i nama je, pa se nadamo da ćemo ih uspjeti sačuvati", rekao je i dodao kako upravo taj novac od turizma omogućuje renovaciju i očuvanje drevnih starih kuća, pa tako i lovaca na njihovim krovovima.