Pravo na dom - U BiH je 7.200 ‘ljudi bez adrese’

Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava, dan koji slavi donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (1948) proglašene od strane Ujedinjenih naroda.

Ovog ključnog datuma u modernoj povijesti, narodi svijeta su se okupile da pokušaju jednom zauvijek zakopati posljedice genocida koji se pokrenuo tijekom Drugog svjetskog rata.

U BiH još 7.200 interno raseljenih i socijalno ugroženih osoba žive u kolektivnim centrima, i stoga Unija za održivi povratak i integracije posvećuje današnje obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava osobama iz kolektivnih centara.

I 25 godina nakon Daytonskog sporazuma ‘ljudi bez adrese’ sa sve manje nade čekaju da dobiju krov nad glavom i kolektivni centar zamjene svojim domom. Tijekom tih 25 godina u kolektivnim centrima su odrasli oni koje su majke vodeći ih za ruku dovele u kolektivne centre i postali su roditelji čija djeca odrastaju u uvjetima izbjegličkog života koji praktično obuhvaća tri generacije. Tako u kolektivnim centrima sada žive bake i djedovi, sa svojom djecom i unucima. Većina su starije i bolesne osobe svih nacionalnosti, raseljeni s minimalnim ili nikakvim primanjima, rekla je predsjednica Unije za održivi povratak i integracije Mirhunisa Zukić.

Stoga povodom Međunarodnog dana ljudskih prava Unija izražava očekivanje i upućuje poruku nadležnim da se realizira projekt izgradnje 2.600 stambenih jedinica u 45 gradova uključujući i Brčko distrikt, za šta je osiguran kredit kod Evropske razvojne banke (CEB ).

To bi značilo da ljudi iz kolektivnih centara napokon ostvare elementarno pravo na dom.

Donošenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima je jedno od prvih značajnih dostignuća Ujedinjenih nacija i osiguralo je osnovnu filozofiju za mnoge pravno obavezujuće međunarodne dokumente koji su uslijedili.

„Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima“, određuje prvi član deklaracije.

Nije bila pravno obavezujuća, već više dio međunarodnog običajnog prava, sve do Međunarodne konferencije UN o ljudskim pravima 1968. godine kada je odlučeno da deklaracija predstavlja obvezu za sve članice međunarodne zajednice.

Ljudska prava su osnovna prava koja ima svaka osoba, koja se stječu rođenjem, koja su neotuđiva i nedjeljiva, svojstvena svim ljudima, bez obzira na državljanstvo, prebivalište, spol, nacionalno ili etničko poreklo, boju kože, vjeru, jezik, ili bilo koji drugi status, prenosi BHRT.