Povećao se broj oboljelih od bruceloze

U prva četiri mjeseca ove godine u Federaciji BiH je od brucelozo oboljelo 48 osoba što je oko 60 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine kad ih je bilo 31, piše Večernji list.

Prema podacima federalnog Zavoda za javno zdravstvo svi oboljeli dolaze s područja četiri županije, a gotovo polovina je s prostora Unsko-sanske županije - 23. Slijede Tuzlanska i Srednjobosanska županija gdje je registrirano po jedanaest oboljelih. Dok je na području Zeničko-dobojske županije za četiri mjeseca registrirano osam oboljelih.

Podaci ZZJZ FBiH

Gotovo polovina oboljelih od početka godine, točnije 22 registrirano je u travnju. Najviše ih je bilo u Unsko-sanskoj županiji - osam, potom Srednjobosanskoj - sedam, Zeničko-dobojskoj - pet te Tuzlanskoj dvoje oboljelih. U ožujku je u Federaciji BiH zabilježeno deset oboljelih od kojih je osam iz USŽ-a te dvoje iz Tuzlanske županije.

Najmanje oboljelih bilo je u veljači, sedmoro, po troje iz Unsko-sanske i Srednjobosanske županije te jedna iz Zeničko-dobojske županije.

U siječnju je prema podatcima ZZJZ FBiH registrirano devetero oboljelih od bruceloze. I u ovom mjesecu prednjačila je Unsko-sanska županija u kojoj je registrirano četiri slučaja zaraze brucelozom, dok ih je u TŽ i ZDŽ bilo po dva te jedan slučaj u SBŽ.

Spomenimo da su prošle godine u FBiH od bruceloze oboljele 182 osobe, gotovo dvostruko više nego godinu ranije kad ih je bilo 101.

Simptomi i liječenje

Do 1964. bruceloza se sporadično bilježila. Nakon toga pa sve do iza rata u BiH nije bilo prijavljenih slučajeva, da bi 2000-e godine počeli obolijevati ljudi, a epidemijski se javila bolest 2007./2008. kada se bilježilo i nekoliko stotina slučajeva.

Ljudi od ove bolesti mogu oboljeti ako dođu u kontakt preko sluznice zaraženih životinja, konjunktiva i povrijeđene kože, kao i ishranom termički neobrađenih mliječnih i mesnih proizvoda.

U kliničkoj se slici razlikuju dva oblika: blagi oblik po simptomima sličan gripi i Malteška groznica s karakterističnim temperaturama koje su niske ujutro, a visoke navečer.

Bolest se očituje izrazitom slabošću, bolovima u zglobovima, mišićima i kostima, znojenjem, glavoboljom, gubitkom teka te gubitkom težine. U kroničnih neliječenih osoba uz otok limfnih čvorova javlja se i povećanje jetre.