Planinarenje ljeti: Što odjenuti, ponijeti, kako se zaštiti i zašto ne bismo trebali planinariti sami

U planinu nikada ne biste trebali ići sami jer vam u slučaju nesreće nema tko pružiti pomoć. Planinarenje je društvena, a ne individualna aktivnost, samo je doživljaj individualni. Krajnji cilj svakog planinarenja neka bude povratak doma, rekao je za Bljesak.info Marko Brkić, glasnogovornik Planinarskog saveza Herceg Bosne.

U planinu ne idite sami

U ljetnim mjesecima, osim na more i plaže, brojni građani BiH rashlađenje traže u planinama, stoga Brkić upozorava one koji eventualno odlaze sami, da se jave nekom i kažu gdje idu.

“Neka vam se vraćate baterija na mobitelu neka vam je puna, ne skrećite sa staza i držite se termina za povratak“, dodaje Brkić.

Što se odijevanja tiče, napominje kako bi prioriteti, trebali biti sigurnost, udobnost, pa tek onda stil.

“Za planinarenje ljeti se preporučuju brzo sušeće majice, adekvatna planinarska obuća i hlače, pokrivalo za glavu, u ljetnim uvjetima poželjno je nanijeti i zaštitnu kremu na lice i ne pokrivene dijelove tijela kako bi se zaštitili od sunca, sunčane naočale a u ruksaku je potrebno imati prvu pomoć, dovoljne količine hrane i vode, kišnu kabanicu, baterijsku svjetiljku, rezervnu majicu, nožić, pribor za paljenje vatre“, dodaje.

Opasnosti se u planini, kako navodi ovaj dugogodišnji planinar i gorski spašavatelj GSS-a Žepče i član Saveza GSS-a u BiH, dijele na subjektivne i objektivne.

Za vrijeme grmljavine se udaljite od osamljenih stabala

“Dok objektivne opasnosti ne ovise o nama subjektivne se događaju zbog krivih procjena, neispravne opreme, nepažnje, nedovoljne pripremljenosti pa se mogu i spriječiti. Ne treba biti zaplašen opasnostima, jer to nepotrebno otežava normalan život, ali treba biti svjestan svega što nam prijeti i učiniti potrebne mjere zaštite. Vremenske (ne)prilike čest su uzrok nevolja u planinama, bilo da se radi o kiši, magli, grmljavinskom nevremenu tijekom ljetnih mjeseci, vjetru“, dodaje.

U slučaju nevremena, napominje, treba se što prije domoći najbližeg zaklona i u njemu ostati dok nevrijeme ne posustane, a izbjegavati tijekom grmljavinskog nevremena treba osamljena stabla, uske grebene, vrhove i stijene.

“Osim nepovoljnih atmosferilija treba se čuvati od sunca a pogotovo od vrućine i prevelike količine UV-zraka. Zatiljak, glavu, ramena i oči zaštiti od sunca i izbjegavati uspone za najvećih popodnevnih vrućina“, dodaje.

Opasnost prijeti od krpelja čija je sezona od proljeća do sredine jeseni, pa se poslije svakog pohoda treba istuširati i pogledati da nema 'slijepih putnika' na tijelu.

U slučaju ugriza zmije ostati pribran, smanjiti kretanje i zvati GSS

“Ljeti su svakako i zmije aktivne pa treba dobro paziti gdje se staje, sjeda, gdje se ruka pruža.

U slučaju ugriza zmije treba ostati miran, pribran, ne paničariti pozvati pomoć (GSS) i smanjiti kretanje. Samo mjesto ugriza blago zamotati a može se i lagano podvezati ali ne previše da se u potpunosti zaustavi krvotok.

Strah od napada divljih životinja mnogo je veći no što bi trebao biti s obzirom na stvarnu opasnost. Pri susretu sa životinjama treba nadvladati instinktivnu želju za trčanjem i mirno se udaljiti“, napominje.

Subjektivne opasnosti, pak, nastaju, kako kaže, zbog ''ljudskog faktora'', krivih procjena i planova, nedovoljne pripremljenosti, neispravne opreme i nerealnog shvaćanja vlastitih mogućnosti.

“One se mogu predvidjeti i gotovo sasvim izbjeći. Prije polaska u planinu racionalno procijeniti svoju psihofizičku spremnost i opremljenost. Ako si bolestan ili se ne osjećaš dobro odustani od odlaska u planinu. Mrak je posebno neugodan, uvijek treba paziti da se do naseljenih mjesta ili prenoćišta stigne za dana“, rekao je.

Važno je imati dovoljno vode

Ako se dogodi da zalutamo izgubimo put ili markaciju, dodaje, treba se pokušati vratiti nazad putom kojim smo došli, pokušati se ponovno orijentirati ako i dalje ne znamo gdje smo pozvati GSS i poslati im svoju lokaciju koristeći neku od aplikacija ( Viber, WhatsApp).

Također tijekom planiranja ljeti potrebno je imati dovoljne količine vode, prilikom planiranja ture raspitati se da li na putu postoje izvori pitke vode.

U slučaju nesreće, dužni smo pomoći drugima

Ako se opasnost ostvari, onda je to nesreća, kaže Brkić, i ističe da se, u tom slučaju, važno snaži na najbolji mogući način, te pomoći i sebi i drugima.

“Ako ima unesrećenih, dužan si im bez oklijevanja u okviru svojih mogućnosti i znanja pružiti prvu pomoć. Sačuvati prisebnost, smiriti sebe i druge. Zaštiti sebe i druge od neposredne opasnosti (od pada, od hladnoće, sunaca, vlage i sl.),označiti mjesto nesreće i žurno o nesreći obavijestiti Gorsku službu spašavanja na broj telefona 063 11 22 33 ili bilo kojeg pripadnika GSS-a. Obavijest o nesreći treba sadržavati sljedeće podatke: Ime i prezime, telefon onog tko dojavljuje informaciju o nesreći, mjesto nesreće koliko je moguće precizan opis, tko je unesrećeni ime i prezime, dob, što se dogodilo, što je do sada poduzeto, vremenske prilike na mjestu nesreće, kakav je prilazni put do mjesta nesreće i GPS koordinate poslati s mobilnog telefona mjesta nesreće ako je moguće“, izjavio je.

Planinarski savez Herceg Bosne, podsjeća Brkić, u aktivnostima veliku pažnju posvećuje naobrazbi i sigurnosti planinara, a u tijeku su brojne planinarske škole i za odrasle i djecu.

“Obučavamo i školujemo planinarke i planinare za planinarske vodiče. Također obučavamo i markaciste. Ulažemo značaj trud i sredstva za izradu i održavanje planinarskih putova. Trenutno radimo i na promociji monografije i filma 'Kad čovjek postane planina'. Naši članovi penju i osvajaju značajne vrhove planina kako u BiH tako i u inozemstvu“, rekao je.