Dolaskom hladnijih dana mnoga kućanstva na Balkanu suočavaju se s istim, naizgled nerješivim problemom, kondenzacijom na prozorima i pojavom crne plijesni na zidovima.
Iako posežemo za skupim odvlaživačima i kemijskim sredstvima, problem se iznova vraća.
S druge strane, stanovnici skandinavskih zemalja, poput Finske, žive u znatno ekstremnijim zimskim uvjetima, a problem vlage u njihovim domovima gotovo da ne postoji.
Njihova tajna ne leži u skupoj tehnologiji, već u razumijevanju građevinske fizike i nekoliko jednostavnih, besplatnih navika koje stručnjaci širom svijeta preporučuju kao najefikasnije rješenje.
Da bismo riješili problem, stručnjaci za kvalitetu unutarnjeg zraka naglašavaju da prvo moramo razumjeti uzrok.
Kondenzacija nastaje kada topli zrak, zasićen vlagom od kuhanja, tuširanja ili sušenja rublja, dođe u kontakt s hladnim površinama, poput stakala ili vanjskih zidova.
Ugradnjom moderne PVC stolarije, koja hermetički zatvara prostor, prekinuli smo prirodnu cirkulaciju zraka koja je postojala kod starih drvenih prozora.
Vlaga više nema gdje izaći, zadržava se u prostoru i stvara idealne uvjete za razvoj po zdravlje opasne plijesni.
Umjesto držanja prozora otvorenih "na kip" tijekom cijelog dana, što stručnjaci ocjenjuju kao najveću pogrešku jer se tako samo hlade zidovi oko prozora i troši ogromna količina energije, Finci primjenjuju metodu intenzivnog poprečnog provjetravanja.
Ovaj pristup podrazumijeva sljedeće korake:
Kratko i intenzivno: Dva do tri puta dnevno prozori i vrata na suprotnim stranama stana otvaraju se širom, na svega tri do pet minuta.
Brza zamjena zraka: U ovom kratkom periodu stvara se propuh koji potpuno zamijeni stari, vlažni zrak unutar prostorije svježim, suhim zrakom izvana.
Očuvanje topline zidova: Zbog kratkog trajanja provjetravanja, namještaj i zidovi se ne stignu ohladiti. Kada zatvorite prozore, svježi zrak se zagrije za samo nekoliko minuta, uz minimalan gubitak energije na grijanje.
Druga ključna praksa u nordijskim zemljama je održavanje stabilne sobne temperature.
Mnogi na našim prostorima potpuno isključuju grijanje kada idu na posao, te ga pojačavaju do maksimuma po povratku.
Inženjeri termodinamike upozoravaju da upravo ove nagle oscilacije u temperaturi izazivaju masovnu kondenzaciju.
Finski pristup nalaže da se temperatura u odsutnosti ukućana smanji za maksimalno dva do tri stupnja.
Održavanje mlakih zidova drastično smanjuje rizik od dostizanja "točke rosišta" (trenutka kada se vodena para pretvara u kapljice).
Osim pravilnog provjetravanja i grijanja, skandinavski standardi stanovanja podrazumijevaju i striktno upravljanje izvorima vlage. To uključuje:
Obavezno uključivanje nape pri kuhanju.
Zatvaranje vrata kupaonice tijekom tuširanja uz naknadno ventiliranje isključivo te prostorije, piše N1.
Izbjegavanje sušenja rublja na radijatorima. Ako se rublje suši unutra, prostorija mora biti podvrgnuta dodatnom "šok-provjetravanju".
Uz primjenu ovih jednostavnih i potpuno besplatnih pravila, problem vlage i plijesni može se trajno sanirati, a kvaliteta zraka u domu značajno unaprijediti.
