Ovaj trik će vam pomoći smanjiti želju za slatkim

Slatkiši su slabost mnogih, ali moguće je uz jedan trik smanjiti želju za slatkim.

Pretjerana konzumacija namirnica prepunih šećera, naročito ako je riječ o tvornički prerađenoj hrani, može prouzročiti i zdravstvene tegobe kao što su dijabetes, pojavu gljivica koje se hrane šećerom, pretilost, nadutost, zadržavanje vode, letargija, nedostatak hranjivih sastojaka, oslabljeni imunološki sustav i brojne druge.

Iako je ključ uvijek u uravnoteženoj prehrani, postoji nešto što nam u svega nekoliko sekundi može pomoći zaustaviti želju za slatkim. Riječ je o fermentiranoj hrani, dobivenoj procesom fermentacije.

To je proces u kojemu mikroorganizmi, poput kvasaca i bakterija, pretvaraju ugljikohidrate, primjerice škrob i šećere, u alkohol i kiseline. Alkohol i kiseline prirodni su konzervansi koji fermentiranoj hrani daju karakterističnu aromu i kiselost, piše zadovoljna.hr.

Tu se ubrajaju fermentirani mliječni proizvodi kao što su jogurt, kefir, sirevi, potom kiseli kupus, masline, egzotična jela kao što su tempeh, natto, kombucha i miso, no ne treba zanemariti ni pića poput jabukovače ili piva.

I sva ta hrana i piće može itekako smanjiti našu želju za slatkim.

Kako fermentirana hrana smanjuje želju za slatkim?

1. Obnavljanje mikroflore
Jeste li znali da prekomjerna konzumacija šećera zapravo mijenja mikrofloru u našim crijevima? Rafinirani šećer i ugljikohidrati mogu dovesti do neravnoteže u crijevnim bakterijama, što je dio razloga zašto žudite za više šećera.

No fermentirana hrana sadrži širok raspon probiotika ("dobrih" bakterija) koji pomažu u obnavljanju mikroflore, usput smanjujući želju za šećerom.

2. Resetiranje razine pH
Previše šećera dovodi do vrlo kiselog okruženja u tijelu, što može dovesti do slabljenja imunološkog sustava i svih vrsta probavnih problema.

Fermentirani proizvodi djeluju suprotno ovoj kiselini, što dovodi do uravnoteženijeg, alkaliziranog okoliša.

3. "Jede" dio šećera umjesto vas
Fermentacija obično uključuje pretvaranje šećera u kiseline. Na primjer, laktoza u mlijeku pretvara se u mliječnu kiselinu da bi se dobio mliječni kefir.

Dakle, ako konzumirate fermentiranu hranu ili piće, oni će "upiti" višak šećera iz druge hrane ili pića koja ste imali i smanjiti negativne učinke šećera. Pokazalo se također da fermentirana hrana može pomoći u održavanju normalne razine šećera u krvi, umjerenim skokovima inzulina i jačanju metabolizma.

Sve su ovo dovoljni razlozi da barem povremeno konzumiramo fermentiranu hranu. Uostalom, nije loše uvijek u hladnjaku imati kefir ili staklenku maslina.