Rijeka teče kroz tri zemlje i u svakoj od njih mijenja svoje ime: Mislilo se da iz nje nastaje Jadransko more

Talijani je nazivaju Timavo, u Sloveniji je poznata kao Reka, a njezin izvor u bujnoj bukovoj šumi, na južnom obronku Slovenskog Snežnika u Hrvatskoj zovu Vela voda.

Ova tajanstvena rijeka nakon svog izvora na visini od 725 metara mirno teče kroz Sloveniju, spektakularno nestaje u veličanstvenim ponorima Škocjanskih jama, a onda opet, nakon nekoliko desetaka kilometara podzemnih putova, iznova izlazi iz tla na talijanskom sjeveroistoku kao Timava i u samo dva kilometra stiže do mora.

Kako je svojedobno objašnjeno u HRT-ovoj emisiji Alpe Dunav Jadran, to je jedna od najkraćih rijeka u Europi ako se računa samo njen nadzemni tok, ali i najduža ponornica na slovenskom kršu čija je dužina čak 89 kilometara.

Rijeka ima jedinstveni tok

Timava je krška rijeka ponornica koja je kroz povijest intrigirala mnoge znanstvenike i umjetnike zbog svog jedinstvenog toka iznad i ispod zemlje. Njezina posebnost leži u činjenici da teče kroz tri države, mijenja ime u svakoj od njih, a veliki dio svog toka provodi pod zemljom, što je karakteristično za krške rijeke. Takav fenomen rezultat je djelovanja vode na topljive stijene poput vapnenca, što dovodi do stvaranja podzemnih šupljina, jama i kanala. Škocjanske jame, gdje Reka ponire, upisane su na UNESCO-ov popis svjetske baštine zbog svoje izuzetne geološke i geomorfološke vrijednosti.

Škocjanske jame skrivaju jedan od najvećih podzemnih kanjona na svijetu dugačak oko 3,5 kilometara, širok između 10 i 60 metara te mjestimično visok čak 140 metara. Početak turizma u Škocjanskim jamama veže se uz 1884. godinu kada su organizirani prvi vođeni obilasci na lokalitetu.

Godine 1853. pohodilo ih je godišnje oko 150 posjetitelja, početkom 20. stoljeća oko tri tisuće. Već 2006. posjetilo ih je oko 90 tisuća ljudi. Trenutna staza kojom se posjetitelji kreću dugačka je oko 3000 metara i na njoj ima oko 500 stepenica, a cijena ulaznice iznosi 16 eura za odrasle osobe, a 7,5 za djecu. Ulaz za djecu do šest godina starosti je besplatan, piše Putni kofer.

U davnim vremenima mislilo se da iz ove rijeke nastaje Jadransko more

Po njoj je nazvano rimsko naselje "Fons Timavi", a spominjali su je antički pisci. Primjerice, Vergilije je pisao kako ona ima devet izvora, dok Livije govori o području "Lacus Timavi" koje odgovara obalnom pojasu između dvaju današnjih mjesta: San Giovanni di Duino i Liserta. Plinije, pak, spominje dva otočića na rubu lagune na kojima su se nalazile rimske vile i terme. Po tome se može zaključiti da je ovaj kraj, bogat prirodnim ljepotama, tada bio trgovačko i prometno središte, piše na stranicama Alpe Dunav Jadran.

Tu su se križali kopneni i morski putovi. Rimske cestovne mreže spajale su Akvileju i Targeste, odakle se odvajao put za Emonu (današnju Ljubljanu) kroz dolinu Vipacco. Kasnije, u vrijeme Austro-Ugarskoga carstva, rijeka Timava bila je granica između austrijskoga primorja i pokrajine Kranjske. U današnje vrijeme ona dijeli dvije različite ekološke zone: vapnenačke litice slovenskoga krasa i blatne lagune oko talijanskoga grada Monfalconea. Isto tako, Timava je danas prepoznata kao prirodni fenomen koji privlači pažnju geologa, speleologa i ljubitelja prirode te pruža uvid u složene procese krškog reljefa i podzemnih vodotokova.