Otvoren Muzej Sarajeva pod opsadom

U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, svečano je otvoren Muzej "Život u Sarajevu pod opsadom 1992-1995", upravo na Dan početka opsade grada Sarajeva, odnosno 31. godišnjicu od početka najduže opsade jednog glavnog grada u modernoj povijesti ratovanja, javlja Anadolija.

Svečanom otvaranju Muzeja prisustvovali su gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, direktorica Bosanskih muzeja sjećanja Merisa Topalović, porodice žrtava i drugi građani Sarajeva.

Važan projekt

Gradonačelnica Karić izjavila je da je zbog nekoliko razloga veoma važno da je Sarajevo dobilo ovakav muzej.

"Konačno u našem Sarajevu imamo Muzej Sarajeva pod opsadom. Ovo je izuzetno važan projekat i ja želim čestitati ustanovi ‘Bosanski muzeji sjećanja‘ na ovom sjajnom projektu. Ovo je važno za grad Sarajevo za sve mlade naraštaje koji dolaze zato što znamo da se jedino istinom možemo boriti za bolju budućnost", rekla je Karić, te izrazila zahvalnost svima koji su sudjelovalii u izgradnji muzeja:

"Emocije su pomiješane. S jedne strane tuga, teška emocija i prisjećanje na sve ono što su građani i građanke Sarajeva prošli tokom opsade, ali, s druge stane, radost da će mladi naraštaji i turisti koji dolaze u ovaj grad, moći doći ovdje, pogledati postavku koja je odlična i vidjeti kako su opstali građani i građanke Sarajeva. Danas sa ovog mjesta želimo poslati poruka da se trebamo sjećati i voditi računa o svim trenucima iz naše prošlosti i da jedino tako možemo graditi bolju i prosperitetniju budućnost. Grad Sarajevo će dati doprinos i podršku Muzeju."

Stotine raznih priča i predmeta

Direktorica ustanove Bosanskih muzeja sjećanja Topalović istaknula je da se u Muzeju Sarajeva pod opsadom nalazi na stotine raznih priča i predmeta koji podsjećaju na period opsade Sarajeva.

"Upravo na dan obljetnice opsade Sarajeva, otvaramo muzej koji govori o životu u opkoljenom Sarajevu. U muzeju se nalaze stotine priča i predmeta. Imali smo namjeru da pokažemo kakve strahote su preživjeli ljudi u Sarajevu tijekom opsade grada", kazala je Topalović te istaknula da je veoma važno da postoji ovakav muzej, kao doprinos kulturi sjećanja:

"Mnogo je važno zaista da postoji ovakva ustanova. Ovo se čak trebalo i prije uraditi. Ovo je naš treći muzej u sklopu ‘Bosanskih muzeja sjećanja‘. Uradili smo ga bez pomoći bilo kojeg nivoa vlasti. Ovo je primjer da kulturu sjećanja mi provodimo svaki dam kroz naše muzeje."

"Dati mnogi životi za ovu državu"

Safija Fazlagić, koja je izgubila muža tijekom opsade Sarajeva, istaknula je da se nikada ne treba zaboraviti ono što se dogodilo tijekom rata u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini.

"Mnogi životi su dati za ovu državu, među njima i moj suprug Fazlagić Adem. Jako puno je omladine izginulo, mojih prijatelja, rođaka, djeca, ali ne treba da se zaboravi nikada ovo zlo i da nitko to više ne doživi. Hvala svima što postoje i ove ustanove da nas ne zaborave", rekla je ova građanka Sarajeva.

Osman Terzić, koji je također bio u Sarajevu tijekom opsade grada, ističe da je od ogromne važnosti dokumentovati sve što se događalo tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

"Smatram da je ovo iznimno važan događaj, da se dokumentira, da se prikupe detalji, jer nažalost naše sjećanje vrlo brzo blijedi, kratko traje. Drago mi je da se ta zrnca sjećanja okupe na jednom mjestu, da ne dođemo jednog dana u situaciju da nam se kaže da se to zapravo nije ni dogodilo. Jako je važno da se to na jednom mjestu dokumentira kao dokaz jednog teškog vremena kroz koje smo prošli", istaknuo je Terzić.

Muzej Sarajeva pod opsadom već od sutra počinje primati prve posjetitelje u ovoj jedinstvenoj ustanovi koja se nalazi na adresi Jelića br. 3 u neposrednoj blizini katedrale Srca Isusova.

Opsada Sarajeva

Opsada Sarajeva počela je 5. travnja 1992. godine, a okončana je 29. veljače 1996. godine. Trajala je 1.425 dana.

Za to vrijeme, oko 350.000 stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada.

Tijekom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, skoro četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.

Prve civilne žrtve opsade Sarajeva Suada Dilberović i Olga Sučić ubijene su 5. travnja na mostu Vrbanja, nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ispred koje su se odvijale demonstracije građana koji su tražili očuvanje mira, na koje je otvorena vatra. Nekadašnji most Vrbanja danas nosi ime po dvjema hrabrim ženama, a ploča na njegovoj sredini, okrenuta ka istoku, odakle se svaki dan ukazuje s izlaskom prvih sunčevih zraka, podsjeća i upozorava namjerne i slučajne prolaznike na tešku prošlost grada.