Osobama s invaliditetom u Mostaru život je jako težak

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u suradnji s Koalicijom organizacija osoba s invaliditetom u Hercegovačko-neretvanskoj županiji "Zajedno smo jači", organizirala je u srijedu u Mostaru konferenciju na temu "Djeca i mladi s invaliditetom u Hercegovačko-neretvanskoj županiji kroz objektiv UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom".

Cilj konferencije je doprinijeti usvajanju nacrta akcijskog plana na lokalnoj razini za provedbu Strategije za unapređenje prava i položaja osoba s invaliditetom u Federaciji BiH za razdoblje 2016-2021. godine.

''Osobama s invaliditetom život je težak i sve što radimo je da im taj život olakšamo i to u skladu s UN-ovom konvencijom (koja predlaže mjere i način ostvarivanja prava mladih i djece s invaliditetom) koju je potpisala i ratificirala i BiH'', istaknula je predsjednica Udruge „Ružičnjak“ i liderica Koalicije "Zajedno smo jači" Jasna Rebac.

Ona je podsjetila kako je Strategija za unapređenje prava i položaja osoba s invaliditetom BiH za 2010.- 2015. istekla te je samo 0,8 posto proveden.

''Novom strategijom (2016.-2021.), koja je usvojena krajem prosinca prošle godine, proizlazi obveza nositelja vlasti u HNŽ-u da ugrade odredbe UN-ove konvencije'', kazala je Rebac.

''Potrebno je usvojiti akcijski plan na lokalnoj razini čiji je prijedlog prije tri godine izradila Koalicija organizacija osoba s invaliditetom u HNŽ-u "Zajedno smo jači", ustvrdila je predsjednica te organizacije Lejla Lelić.

Dodala je kako je unatragdvije godine formirana i radna skupina za izradu konačnog lokalnog plana čijem se usvajanju nadaju krajem godine.

Po riječima predsjednice Udruge "Vedri osmjeh" Mostar Danijele Kegelj, koja je također članica te radne skupine, lokalni akcijski plan bi trebao biti popis potreba osoba s invaliditetom koje bi društvena zajednica mogla da jednostavan način primjenjivati.

''U prošlom prijedlogu i sada istaknuli smo dva prioriteta, a to je asistencija sobama s invaliditetom i uklanjanje fizičkih i psihičkih barijera'', dodala je ona.

Što se tiče poteškoća djece i mladih s invaliditetom, Kegelj je podsjetila kako one uglavnom proizlaze zbog nepostojanja sustava.

'Veliki broj predškolskih ustanova ne prima djecu s poteškoćama, dok su u osnovnim školama otvorena vrata ali je pitanje kvalitete jer nije dovoljno samo uključit dijete u inkluzivni proces'', objasnila je predsjednica Udruge "Vedri osmjeh".

Kegelj je napomenula je kako je u HNŽ-u samo jedna srednja škola koja prima osobe s invaliditetom te im je samim time isključena mogućnost sudjelovanja na tržištu rada, a poslodavci i dalje "stidljivo" daju šansu takvim osobama.